Jelena Karađorđević
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Jelena Karađorđević | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 4. novembar 1884. |
Mesto rođenja | Cetinje, Crna Gora |
Datum smrti | 16. oktobar 1962.77 god.) ( |
Mesto smrti | Nica, Francuska |
Grob | Rusko groblje u Nici |
Porodica | |
Supružnik | Jovan Konstantinovič Romanov |
Potomstvo | Vsevolod Ivanovič Romanov, Katarina Ivanovna Romanova |
Roditelji | Petar I Karađorđević Zorka Karađorđević |
Dinastija | Karađorđević |
Jelena Karađorđević (Cetinje, 23. oktobar/4. novembar 1884 — Nica, 16. oktobar 1962) je bila ćerka kralja Petra I i Zorke, kćeri crnogorskog kralja Nikole I.
Bila je starija sestra prinčeva Đorđa i Aleksandra, kasnijeg kralja Aleksandra I. Jelena bila je sestričina Anastasije Petrović, supruge velikog kneza Nikolaja Nikolajeviča Mlađeg, unuka cara Nikolaja I, i Milice Petrović, supruge velikog kneza Petra Nikolajeviča, isto unuka Nikolaja I; obe su upoznale Raspućina sa caricom Aleksandrom. Jelena se udala za princa Ivana Konstantinoviča i bila je poznata kao princeza Jelena Petrovna.
Pored mlađeg brata Đorđa je jedini član dinastije Karađorđević kojoj odlukom Predsedništva prezidijuma narodne skupštine FNRJ nije oduzeto državljanstvo, ni konfiskovana imovina.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Jelena je bila ćerka kralja Srbije Petra I i princeze Zorke, najstarije ćerke kralja Crne Gore Nikole I, i najstarija sestra prestolonaslednika Đorđa i Aleksandra Karađorđević. Posle rane smrti njene majke Zorke odrasla je većinom kod njenih tetaka Anastasije i Milice. Išla je u internat manastira Smolni. Postala je dobra prijateljica velike kneginje Olge, najstarije ćerke cara Nikolaja II. Pri jednom posetom njene tetke Jelene Petrović, supruge italijanskog kralja Viktora Emanuela III, upoznala je Ivana Konstantinoviča, za kog se verila[2] i udala 1911. godine. Jelena je studirala medicinu na univerzitetu u Sankt Peterburgu, sve dok nije rodila njeno prvo dete, sina Vsevolda Ivanoviča. Godinu dana kasnije, 1915, rodila je ćerku Jekatarinu Ivanovnu.
U februaru 1917. godine nastala je u Rusiji privremena vlada pod knezom Grigorija Lavova. Car Nikolaj II dao je ostavku, zatim su boljševici preuzeli vlast nakon Oktobarske revolucije. Jelenin suprug, veliki knez Ivan, prognan je od boljševika prvo u Kirov, zatim u Jekaterinburg i najzad u Alapajevsk. Jelena je pratila svog supruga, koji je zajedno sa Jelisavetom Fjodorovnom, Konstantinom Konstantinovičem i Igorom Konstantinovičem ubijen od strane boljševika. Njihova tela bačena su u jedan rudnik i tek nekoliko meseci kasnije sahranjena su na jednom pravoslavnom groblju u Pekingu (groblje je uništeno kasnije u doba kineske kulturne revolucije).
Pre svoje smrti Ivan je zamolio Jelenu da se vrati njihovoj deci koja su bila kod Jelenine zaove. Na putu boljševici su zarobili Jelenu. U oktobru 1918 švedske diplomate su dobili dozvolu da prime u Švedsku Jeleninu zaovu sa njenom i Jeleninom decom. Jelena je dalje ostala zarobljena, sve dok je nisu pronašli norveški diplomati.[3] Prebačena je u Kremlj da bi 1919. dobila dozvolu da otputuje za Švedsku. Jelena se sa decom preselila u Nicu u Francuskoj gde je ostala do kraja života. Nije se više udavala.
Titule i priznanja[uredi | uredi izvor]
- 4. novembar 1884 - 15. jun 1903: Njeno Svetlo Visočanstvo kneginja Jelena Karađorđević.
- 15. jun 1903 - 11. avgust 1911: Njeno Kraljevsko Visočanstvo kneginja Jelena Karađorđević od Srbije.
- 11. avgust 1911 - 16. oktobar 1962: Njeno Kraljevsko Visočanstvo kneginja Jelena Petrovna od Rusije.
Odlikovanja[uredi | uredi izvor]
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
Petar Jovanović | ||||||||||||||||
Karađorđe Petrović | ||||||||||||||||
Marica Živković | ||||||||||||||||
Aleksandar Karađorđević | ||||||||||||||||
Jelena Jovanović | ||||||||||||||||
Petar I Karađorđević | ||||||||||||||||
Jakov Nenadović | ||||||||||||||||
Jevrem Nenadović | ||||||||||||||||
Persida Nenadović | ||||||||||||||||
Mladen Milovanović | ||||||||||||||||
Jovanka Milovanović | ||||||||||||||||
Bosiljka | ||||||||||||||||
Jelena Karađorđević | ||||||||||||||||
Stanko Petrović Njegoš | ||||||||||||||||
Mirko Petrović Njegoš | ||||||||||||||||
Krstinja Vrbica | ||||||||||||||||
Nikola I Petrović Njegoš | ||||||||||||||||
Anastasija Martinović | ||||||||||||||||
Zorka Petrović Njegoš | ||||||||||||||||
Petar Vukotić | ||||||||||||||||
Milena Vukotić | ||||||||||||||||
Jelena Vojvodić | ||||||||||||||||
Porodica[uredi | uredi izvor]
Supružnik[uredi | uredi izvor]
ime | slika | datum rođenja | datum smrti |
---|---|---|---|
Princ Ivan Konstantinovič | 5. jul 1886. | 18. jul 1918. |
Deca[uredi | uredi izvor]
ime | slika | datum rođenja | datum smrti | supružnik |
---|---|---|---|---|
Princ Vsevolod | 20. januar 1914. | 18. jun 1973. | Meri Ligon; Emilija de Gostoji; Vali Knust | |
Princeza Katarina | 25. jul 1915. | 13. mart 2007. | Nobile Ruđero Falače di Viljaforesta; |
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
- Deda joj je bio kralj Crne Gore, teča i brat od tetke kraljevi Italije, a tetka kraljica Italije.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Predsedništvo prezidijuma narodne skupštine FNRJ (8. mart 1947). „Ukaz o oduzimanju državljanstva” (PDF). royalfamily.org. Pristupljeno 27. maj 2022.
- ^ Cetinjski vjesnik, br.54, Radost u dva srpska dvora, ukucati br. str. 221. Cetinje. 1911. Arhivirano iz originala 21. 04. 2016. g. Pristupljeno 10. 04. 2016.
- ^ Kako je Norvežanin spasao srpsku princezu („Politika”, 23. decembar 2017)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Progon kneginje Jelene („Večernje novosti“, 24. decembar 2007)
- Jelena Karađorđević očarala dvor Romanovih („Večernje novosti“, 27. avgust 2014)
- Tragična sudbina princeze Jelene Karađorđević (9. jul 2017)
- Kneginja Jelena Karađorđević (master rad) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. avgust 2020)
- PRINCEZA JELENA, KAO OD ZLATA JABUČICA: Izuzetna biografija ćerke kralja Petra Prvog i supruge ruskog kneza Ivana Konstantinoviča Romanova („Večernje novosti”, 25. decembar 2022)
- Kako su Srbi spasli kćer kralja Petra („Politika”, 27. sept. 1923) + Vinaverova primedba