Pređi na sadržaj

Jildiz Ibrahimova

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jildiz Ibrahimova
Lični podaci
Ime po rođenjutur. Yıldız İbrahimova,
bug. Йъldъz Ibrahimova, Yaldaz Ibrahimova
Datum rođenja(1952-04-08)8. april 1952.(72 god.)
Mesto rođenjaSilistra, NR Bugarska
Zanimanjemuzičar
Muzički rad
Aktivni periodOd 1961—početka 1990-ih
Žanrdžez, Džez fuzija, folk

Jildiz Ibrahimova (bug. Йъldъz Ibrahimova, Yaldaz Ibrahimova, tur. Yıldız İbrahimova; Silistra, 8. april 1952) je jedna od najvećih bugarskih i svetskih vokalnih umetnica. Jedna je od retkih pevačica, u svetskim razmerama, koje se ne moraju opredeliti samo za jedan muzički pravac. Najpoznatija je kao džez pevačica, po mnogima jedan od najboljih džez vokala današnjice,[1] ali je podjednako uspešna i u interpretacijama klasike i etno muzike, pogotovo sa šireg područja Balkana. Interpretira i modernu avangardu i eksperimentiše sa elektronskom i kompjuterskom muzikom.[2]

Jildiz ima jedinstven raspon glasa od četiri oktave, kojim pokriva glasovne opsege od tenora do koloraturnog soprana i savršenu vokalnu tehniku. Ima i fenomenalne sposobnosti da glasom oponaša različite instrumente i zvuke prirode.[1] Nastupa na koncertima širom sveta, a više puta nastupala je i u Srbiji.[3]

Od 1993. godine živi u Turskoj. Uživa status nacionalnog umetnika najvišeg ranga i u Bugarskoj i u Turskoj.[4]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jildiz Ibrahimova rođena je u bugarskom gradu Silistri 1952. godine, kao pripadnica turske manjine. Završila je Nacionalnu muzičku školu „Ljubomir Pipkov”,[5] a zatim diplomirala klasično opersko pevanje na Državnoj muzičkoj akademiji u Sofiji.[4] Na pozornici je debitovala 1975. godine sa džez-kvartetom Maria Stančeva.[6]

Tokom takozvanog „procesa preporoda” (Vъzroditelniяt proces) 80-ih, što je bio zvaničan naziv politike prisilne asimilacije turske i drugih nacionalnih manjina poreklom iz muslimanskih zemalja, Jildiz je bila primorana da promeni ime. U periodu između 1985. i 1990. godine nastupala je kao Suzana Evrova.[5] Devedesetih godina ime joj je vraćeno i od tada ponovo nastupa kao Jildiz Ibrahimova.[6]

Od 1993. godine Jildiz živi u Turskoj. Bila je udata za turskog političara, bivšeg gradonačelnika Ankare i bivšeg ministra u turskoj vladi, Alija Dinčera (tur. Ali Dinçer).[7] Sa njim u braku ima ćerku Sunu, koja je takođe krenula muzičkim putem muzike i studira kontrabas i klavir.[8]

Jildiz Ibrahimova je profesor džez pevanja na Middle East Technical University, na odseku za muziku i likovnu umetnost, kao i na Muzičkom fakultet Univerziteta Baskent u Ankari. Vodila je različite radionice za nastavnike i studente na konzervatorijumima i u muzičkim školama u Francuskoj, Nemačkoj, Bugarskoj i Turskoj.[9]

Muzička karijera[uredi | uredi izvor]

Profesionalnu muzičku karijeru Jildiz Ibrahimova započela je 1975. nastupom sa džez-kvartetom Maria Stančeva. Prvi značajni nastup imala je kao solista Big Benda bugarskog nacionalnog radija, sa dirigentom Vilasom Kazasjanom. Nakon toga nastupala je sa najvećim imenima bugarske džez scene. U inostranstvu je prvi put nastupala 1981. godine, na festivalu u Hjustonu.[8] Pravi izazov za nju bila su učešća na festivalima u Inzbruku, Miluzu i Varni, gde je Jildiz imala 90-minutni solo nastup bez ikakve muzičke pratnje.

Jildiz ne ograničava svoja muzička interesovanja i istraživanja samo na oblasti džez muzike. Učestvuje i na koncertima eksperimentalne studijske muzike, izvodi komade Džona Kejdža. Zašla je i u oblast moderne umetničke muzike; kombinuje ruske ciganske romanse sa klasičnom muzikom, balkanski i turski narodni melos sa džezom. Istražuje dečje pesme sa Balkana i iz drugih delova Evrope. U Turskoj je proglašena džez pevačicom godine.

Jidriz Ibrahimova u Nišu, 1996

Učestvovala je na turnejama u preko 40 zemalja u Evropi, Severnoj Americi, Aziji i Africi, uključujući Sjedinjene Američke Države, Meksiko, Koreju, Japan, Španiju, Francusku, Nemačku, Italiju, Mađarsku, Tursku, Holandiju, Švajcarsku, Austriju, Češku, Slovačk, Rusiju, Srbiju, Makedoniju, Sloveniju, Hrvatsku, Moldaviju, Jermeniju, Ukrajinu, Alžir, Južnu Afriku, Tunis, Kipar, Izrael i druge. Imala je veoma uspešne projekte sa simfonijskim i džez orkestrima iz Sofije, Izmira, Istanbula, Petersburga. Nastupala je 2015. na Nišvilu, sa big bendom Turskog ratnog vazduplohovstva „Orlovi džeza” (tur. Cazin Kartallari), koji je jedna je od najznačajnihih džez formacija u Turskoj.[1] U Srbiji je ova pevačica nastupala nekoliko puta, uključujući i Nišvil davne 1996. godine.

Glas Jildiz Ibrahimove može se čuti i u mnogim pozorišnim predstavama, filmovima, kao i u crtanim filmovima i dokumentarcima.[8]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Jidriz Ibrahimova je mnogih nagrada za džez, klasičnu i etno muziku Bugarskoj i Turskoj, kao i na inostranim festivalima.[4]

  • Godine 1998. dobila je nagradu „Balart” za najbolji doprinos Balkana svetskoj umetnosti
  • Iste godine dobila je i nagradu „Najbolji džez vokal godine” turskog magazina Džez.
  • Godine 2002. godine, u Johanezburgu u Južnoj Africi, bila je specijalni ambasador Ujedinjenih nacija, sa koncertom na kojem su Bugarska i Turska predstavile Svetski samit o životnoj sredini i društvenom razvoju.
  • Godine 2003. Osvojila je nagradu „Najbolji muzičar godine” Saveza bugarskih muzičara.
  • Dobila je nagradu „Najboljim performans 2009” i „Najbolji doprinos džezu 2009” na 26. međunarodnom džez festivalu u Nišu.
  • Početkom 2010. dobila je počasno zvanje „Ambasador za kulturu i umetnost 2009”.[9]

Diskografija[uredi | uredi izvor]

  • Turski Narodni Pesni - Turske narodne pesme (Balkanton, 1979)
  • Naissus Jazz-81 (Discos, 1981)
  • Džaz i oщe neщo - Džez i još nešto (Balkanton, 1987)
  • Momičeto s prekrasnite oči - Devojka sa prekrasnim očima (Balkanton, 1987)
  • Ilюziя za večnost - Iluzija večnosti (Balkanton, 1990)
  • Paris - Zagreb (CD-DEUX Z, 1991)
  • Ilюziя za večnost - Iluzija večnosti (Balkanton, 1992)
  • Trudniяt pъt do svobodata - Težak put do slobode (AVA Records, 1992)
  • Ișığın Sesi - Glas duge (Raks Music, 1995)
  • Balkanatolia - Balkanatolija (Raks Music, 1997)
  • Chamber Music Life - Život kamerne muzike (Pannon Classic, 1997)
  • Marcanja e Romeskere Gilya - Mardžandža, Pesme Cigana (Universal Music, 1999)
  • Marcanja - Songs of the Gypsy - Mardžandža, Pesme Cigana (Virginia Records - Universal Music, 2000)
  • Çocukça Șarkılar - Pesme za decu, (Boyut, 2003)
  • Pesni za malki i golemi - Pesme za male i velike (Virginia Records - Universal Music, 2003)
  • 30 Godini Na Scenata - 30 godina na sceni (Virginia Records, 2005)
  • Back to my Love - Povratak mojoj ljubavi (Virginia Records, 2009)
  • Annemden Rumeli Türküleri - Balkanatolia II - Rumeli narodne pesme moje majke - Balkanatolija II (Türküleri-Kalan, 2011)[10]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Najdanović, Miloš. „Yildiz Ibrahmova i Eagles of jazz na Nišvilu”. balkanrock.com. Arhivirano iz originala 02. 11. 2019. g. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  2. ^ Vučić, M. (1. 6. 2015). „Jildiz Ibrahimova sa bendom turskog vazduhoplovstva na Nišvilu”. Južne vesti. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  3. ^ Babović, S. (16. 8. 2009). „Nišvil bolje ime za Niš”. Novost. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  4. ^ a b v Torović, Vesna (1. 6. 2015). „Jildiz Ibrahimova i Big bend turskog ratnog vazduhoplovstva na Nišvilu”. Blic. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  5. ^ a b Andreeva – Tabisz, Adriana (6. 6. 2009). „Yildiz Ibrahimova - Australian Tour”. Balkanfolk (na jeziku: engleski). Balkanfolk Ltd. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  6. ^ a b „Obvinяvat Йъldъz Ibrahimova, če imitira Suzana Erova”. bgestrada (na jeziku: bugarski). 21. 10. 2009. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  7. ^ „Yıldız İbrahimova”. pembenar (na jeziku: turski). Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  8. ^ a b v Djulgerov, Georgi. „Yildiz Ibrahimova - Biography”. IMBd. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  9. ^ a b „YILDIZ İBRAHİMOVA, SOLIST”. Mersin International Music Festival. Arhivirano iz originala 02. 11. 2019. g. Pristupljeno 2. 11. 2019. 
  10. ^ „Yildiz Ibrahimova”. Discogs. Pristupljeno 2. 11. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]