Jovan Hadži-Vasiljević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jovan Hadži-Vasiljević
Datum rođenja(1866-10-18)18. oktobar 1866.
Mesto rođenjaVranje Osmansko carstvo
Datum smrti29. mart 1948.(1948-03-29) (81 god.)
Mesto smrtiBeograd FNRJ

Jovan Hadži-Vasiljević (Vranje, 18. oktobar 1866Beograd, 29. mart 1948) bio je srpski istoričar, etnograf i književnik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jovan Hadži-Vasiljević 1899.

Osnovnu školu završio je u Vranju, gimnaziju u Vranju i Nišu, a Veliku školu (istorijsko-filološki odsek) u Beogradu. Doktorat iz filozofije položio je u Beču 1898. Kao činovnik Ministarstva inostranih poslova službovao je od 1898. do 1904. u Bitolju, Skoplju i Beogradu.

Državnu službu napustio je 1904. Od tada pa do 1940. godine bio je sekretar Društva Svetog Save. Sve vreme je radio na nacionalnom prosvećivanju Srba u Turskoj. Učesnik je Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata.

Jovan Hadži-Vasiljević je napisao veliki broj radova iz istorije, geografije i etnologije. Vrednost njegovih radova je u tome što su zasnovani na terenskim istraživanjima, a posebno na prostorima Stare Srbije i Makedonije (Južne Srbije). Bio je urednik časopisa Brastvo, biltena Društva Svetog Save.

Najvažniji radovi[uredi | uredi izvor]

Najvažniji radovi Jovana Hadži-Vasiljevića su:

Spomen bista u Vranju[uredi | uredi izvor]

U gradskom parku u Vranju 2012. postavljena je spomen bista sa njegovim likom. Takođe i jedna ulica u Branju nosi njegovo ime.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]