Jovanja

Koordinate: 44° 15′ 41″ S; 19° 48′ 50″ I / 44.261399° S; 19.813966° I / 44.261399; 19.813966
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jovanja
Manastirska crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugKolubarski
GradValjevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 279
Geografske karakteristike
Koordinate44° 15′ 41″ S; 19° 48′ 50″ I / 44.261399° S; 19.813966° I / 44.261399; 19.813966
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Jovanja na karti Srbije
Jovanja
Jovanja
Jovanja na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj014
Registarska oznakaVA

Jovanja je naseljeno mesto grada Valjeva u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 279 stanovnika.

Ovde se nalazi manastir Jovanja.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Jovanja živi 268 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,6 godina (44,0 kod muškaraca i 49,3 kod žena). U naselju ima 99 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,13.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 573
1953. 574
1961. 523
1971. 461
1981. 408
1991. 367 361
2002. 310 328
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
301 97,09%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Manastir Jovanja[uredi | uredi izvor]

Nema pouzdanih izvora kada je podignut manastir[4], iako se veruje da je najverovatnije početkom 15. ili početkom 16. veka. U prvoj polovini 18. veka u manastiru je postojala bogoslovska škola, da bi 1788. godine Turci zapalili manastir. Početkom 19. veka pretvoren je u mirsku crkvu.

Manastirska crkva je jednobrodna građevina pravougaone osnove, koja pripada uprošćenom raškom stilu[4], sa kubetom koje nose prislonjeni lukovi sa severne i južne strane i polukružnim svodom na istočnoj i zapadnoj strani. Apsida je polukružna i zasvedena. Dve priprate su dozidane kasnije. Priprata je dozidana početkom 18. veka (1706) kada je ceo manastir obnovljen zahvaljujući ktitorstvu braće Vitanović, Jovanu i Jevti.

Stariji živopis (iz 17. veka) crkve svetog Jovana je obnavljana nekoliko puta. Kompozicija Hristovog raspeća na severnom zidu izdvaja se svojom monumentalnošću. Predstava Blagovesti nalazi se na istočnom luku na prostoru ispod kubeta, a značajna freska, Krštenje Hristovo, na južnom zidu.

Iguman manastira je arhimandrit Mihailo (Biković) (1972).[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  4. ^ a b TO Valjevo: Manastir Jovanja Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. jun 2013), Pristupljeno 14. 2. 2013.
  5. ^ Deda o Bogu, on o vanzemaljcima („Politika“, 13. april 2015)