Joruba (narod)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Joruba

Joruba (Yorùbá) je naziv za najveću etničku grupu u Nigeriji. Jorube sačinjavaju oko 21% ukupnog stanovništva Nigerije i broje više od 30 miliona pripadnika širom zapadne Afrike. Na severozapadu graniče s narodima Nupe i Borgu, narodima Esan i Edo na jugoistoku, Igalama i ostalim srodnim grupama na severoistoku, Egunima, Fonima i drugim Gbe-jezičnim narodima na jugozapadu. Dok većina Joruba živi na jugozapadu Nigerije, postoje značajne Joruba zajednice u Beninu, Togou, Sijera Leoneu, Kubi i Brazilu.

Jorube su glavna etnička grupa u državama Ekiti, Lagos, Ogun, Ondo, Osun i Ojo; takođe čine veliki deo stanovništva u Beninu.

Jorube su jedan od najurbanizovanijih naroda u subsaharskoj Africi, koji je prve gradove sagradio još oko 500. godine. Stekli su veliko bogatstvo baveći se trgovinom pa su i razvili složene sisteme vladavine. Po veri uglavnom animisti, u 19. veku su potisnuti na jug od strane militantnih muslimana iz Sokoto kalifata. Tada je među njih prodrlo hrišćanstvo.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]