Josip Jurčević (istoričar)

Josip Jurčević
Josip Jurčević 2008. godine
Datum rođenja	1951.
Mesto rođenja	Studenci kod Imotskog

Josip Jurčević (Studenci kod Imotskog, 1951) je hrvatski istoričar i političar. Kritičari ga smatraju najistaknutijim predstavnikom istorijskog revizionizma u Hrvatskoj.

Biografija

Odrastao je u Zagrebu. Diplomirao je istoriju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1975. Kao student je učsetvovao u MASPOK-u. Nakon uvođenja višestranačja u Hrvatsku se 1990. počeo baviti istraživanjem partizanskih zločina u Hrvatskoj, otkrivši podatke o jami Jazovka. U leto 1991. bio je jedan od osnivača dobrovoljačke jedinice koja se koji mesec potom prerasla u hrvatsku tajnu službu (od 1993. ime Hrvatska izvještajna služba). U ratu je stekao čin majora. Od 1994. do 1997. je bio stručni savjtnik saborske Komisije za istraživanje žrtava rata i poraća. Magistrirao je 1996. na istom fakultetu s temom „Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske“. Od 1997. je zaposlen u Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Doktorirao 2000. godine s temom „Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine.“ Pisac je nekoliko knjiga. Predaje je na Univerzitetu u Osijeku i na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji.

Josip Jurčević je član Udruženja veterana Domovinskog rata. Magazin Nacional ga je 2006. godine proglasio kao „novi glas hrvatske desnice“. Kao nestranački kandidat kandidovao se na predsedničkim izborima u Hrvatskoj 2009/10. gde je osvojio 2,74% glasova i eliminisan je u prvom krugu. Bio je član političkoga pokreta Hrast, ali se pridružio stranačkoj koaliciji Savez za Hrvatsku na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor 4. decembra 2011. i bio bio nosilac lista HDS-a.

Kritike

Jurčević kritičari optužuju da negira ili pokušava zataškati karakter ustaškog genocida i zločinački karakter ustaških logora, posebno Jasenovca, čime sugeriše lažnu ili ublažavajuću sliku o ustaškom režimu u NDH. Zločine ustaša Jurčević prikazuje kao konstrukciju komunističke propagande usmerene na defamaciju ustaškog pokreta i podsticanje mržnje protiv članova ustaškog pokreta, Bio je član saborske komisije (Vukušićeva komisija) koja je broj jasenovačkih žrtava svela na 220 osoba.

Što se tiče masovnih ubistava koje su vršili partizani, krtičari optužuju Jurčevića da nenaučnim pristupom razrađuje revizionističke tvrdnje, npr. o Jasenovcu kao usputnoj stanici u Križnom putu ili da je komunistička jugoslovenska vlast mrzila hrvatsku državu.

Literatura

• Goldstein, Ivo; Hutinec, Goran (2007). „Neki aspekti revizionizma u hrvatskoj historiografiji devedesetih godina XX. stoljeća”. Ur.: Katz, Vera. Revizija prošlosti na prostorima bivše Jugoslavije (PDF). ISBN 978-9958-9642-9-9. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 08. 2014. g. Pristupljeno 22. 08. 2014.