Pređi na sadržaj

Josip Tomažič

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
josip tomažič
Josip Tomažič
Lični podaci
Datum rođenja(1915-03-20)20. mart 1915.
Mesto rođenjaTrst, Austrougarska
Datum smrti15. decembar 1941.(1941-12-15) (26 god.)
Mesto smrtiOpčine, kod Trsta, Kraljevina Italija
Profesijastudent
Delovanje
Član KPJ od(KPI) 1931.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od14. decembra 1949.

Josip Tomažič Pino (Trst, 20. mart 1915Opčine, kod Trsta, 15. decembar 1941) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 20. marta 1915. godine u Trstu. Pohađao je slovenačku osnovnu i italijansku srednju trgovačku školu u Trstu. Studirao je na ekonomsko-trgovinskom odeljenju Tršćanskog univerziteta (19341935. i 19381940) i na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu (1935—1936).

Godine 1931, postao je član komunističke omladine, a zatim član Komunističke partije Italije. Tokom 1932. godine, bio je dva puta hapšen i nakon toga stavljen pod strog policijski nadzor.

U septembru 1935. godine, emigrirao je u Jugoslaviju, gde je delovao u akademskom društvu „Triglav“ u Zagrebu i društvu slovenačkih emigranata iz Italije „Nanos“ u Mariboru.

Jugoslovenska policija proterala ga je januara 1936. iz Jugoslavije, a tršćanska policija ga je po dolasku u Trst po treći put uhapsila.

Po povratku iz vojske 1938. godine, postao je član vođstva KP Italije za Julijsku krajinu, te je radio na organizaciji partije na toj teritoriji, na ponovnom izdavanju ilegalnog lista „Rad“ i okupljanju slovenačke omladine u jedinstveni antifašistički front.

Dana 2. juna 1940. godine, policija ga je uhapsila zajedno sa još 300 slovenačkih antifašista. Fašistički specijalni sud ga je, 14. decembra, osudio na smrt. Narednog dana, Tomažič je bio streljan zajedno sa četiri optuženika u Opčinama kod Trsta.

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 14. decembra 1949. godine, proglašen je za narodnog heroja.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]