Ljiljana Bulatović Medić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljiljana Bulatović Medić
Datum rođenja(1940-04-14)14. april 1940.
Mesto rođenjaTomaševoKraljevina Jugoslavija
Datum smrti3. maj 2023.(2023-05-03) (83 god.)
Mesto smrtiBeogradSrbija

Ljiljana Bulatović Medić (Tomaševo kod Bijelog Polja, 14. april 1940Beograd, 3. maj 2023) bila je srpska novinarka, publicista i književnik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Školovala se u Beogradu i Knjaževcu, a diplomirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 1960. do 1975. bila se politikom i nalazila se na visokim republičkim i saveznim položajima u Beograd i Titogradu (danas Podgorica). Od 1975. bila je novinar-urednik u dokumentarnoj redakciji TV Beograd, novinar dnevnog lista Ekspres Politika, glavni i odgovorni urednik magazina Politikin Svet, zatim novinar Ilustrovane Politike, dopisnik moskovskog nedjeljnika Obщaя gazeta. U penziji je bila od 1999. godine.

Bila je članica mnogih književnih i novinarskih udruženja među kojima su: Savez pisaca Rusije, Udruženje književnika Srbije, Udruženje književnika Poeta i Udruženje novinara Srbije, a počasni je član Udruženja pisaca Desanka Maksimović u Torontu. Jedan je od osnivača i član Međunarodnog odbora za istinu o dr Radovanu Karadžiću.

Dela[uredi | uredi izvor]

Autorka je mnogih knjiga, među kojima su:

  • Bila jednom četa devojačka (1985)
  • Prizrenski proces (1987)
  • Smrt je njihov zanat — dokumenti ustaškog terorizma (1993)
  • Ispovesti (1995)
  • General Mladić (od 1996 — šest izdanja)
  • Kosovo, ne dam te zaboravu (1999)
  • Zapisi iz požara (poezija, 2000)
  • Radovan (od 2002 — tri izdanja)
  • Zavet majke Radovana Karadžića (2003 – dva izdanja)
  • Lament nad Kosovom (2004)
  • Zar je zločin braniti otadžbinu (2005)
  • Istinita Srebrenica (2005 — dva izdanja)
  • Oreol ili omča za Ratka Mladića (2006)
  • Srpske mučenice Srebrenice (2007)
  • Krici i opomena — stradanje Srba u Naserovim logorima (2008)
  • Raport komandantu — posvećena generalu Mladiću (2009. i 2010)
  • O generalu Mladiću i ratu u Bosni i Hercegovini (na englskom)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]