Pređi na sadržaj

Ljiljana Smajlović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljiljana Smajlović
Lični podaci
Datum rođenja(1956-01-22)22. januar 1956.(68 god.)
Mesto rođenjaSarajevo, FNRJ
ObrazovanjeUniverzitet u Sarajevu
Novinarski rad
NovineOslobođenje, NIN, Politika, Nedeljnik

Ljiljana Smajlović (rođena Ugrica; Sarajevo, 22. januar 1956) srpska je novinarka, kolumnistkinja Nedeljnika i bivša glavna i odgovorna urednica lista „Politika”.

Detinjstvo i školovanje[uredi | uredi izvor]

Ljiljana Ugrica je rođena u Sarajevu. Majka, Danica, rodom iz Bihaća, medicinska sestra po zanimanju, koja je nakon Drugog svetskog rata, otišla u penziju kao potpukovnik Jugoslovenske narodne armije, a otac, Mirko, bio je građansko lice na radu u JNA.[1] Ima šest godina stariju polusestru Milu, s majčine strane, kojoj je to bio drugi brak.[2]

U emisiji „Otkopčano”, rekla je kako joj je kao maloj devojčici, bilo zanimljivije praćenje Kubanske raketne krize i odnosa velikih sila, od igranja sa lutkama.[3]

Kada je Ljiljana imala devet godina, pošto je u to vreme Jugoslavija pomagala zemljama trećeg sveta, njena majka je poslata kao medicinska sestra u Alžir, pa su se ona i sestra preselile sa majkom. U Alžiru se školovala u francuskom internatu. Po povratku u Sarajevo, nastavila je školovanje, upisivanjem Prve sarajevske gimnazije. Godine 1972. poslednje godine gimnazije, dobila je stipendiju, „American Field Service”, te godinu dana živela u San Rafaelu, u Kaliforniji, sa jednom američkom porodicom.

U Sarajevu je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih nauka 1977. godine.[4]

Novinarska karijera[uredi | uredi izvor]

Nakon završenog fakulteta, od 1978. do 1992. godine bila je zaposlena u sarajevskom „Oslobođenju”, na poslovima skupštinskog izveštača, urednika političke rubrike i dopisnika iz Brisela.[4]

Januara 1993, po preseljenju u Beograd, zaposlila se u listu „Vreme”, a 1997. je postala spoljnopolitički urednik magazina „Evropljanin”, da bi 1999. godine prešla u NIN, gde je radila do 2005, kada je imenovana za glavnu i odgovornu urednicu lista „Politika”, Sa tog mesta je smenjena u oktobru 2008. godine, a jula 2013. godine, ponovo je imenovana za glavnu i odgovornu urednicu ovog dnevnog lista.[5] Usled neslaganja, sa menadžmentom lista i većinskim vlasnikom-državom, ali zapravo sa tadašnjim premijerom Aleksandrom Vučićem, podnosi ostavku u julu 2016. godine.

Leta 1999. godine je radila kao konsultant „Njujork tajmsa” i „Vašington posta”. U oktobru 1999. godine prešla u nedeljnik „NIN”, najpre kao komentator, a zatim i urednica spoljnopolitičke rubrike (2001).[5] U isto vreme od 1996. do 2005. je radila kao konsultant američke nevladine organizacije engl. IREX ProMedia.[5]

Maja 2009. je izabrana za predsednicu Udruženja novinara Srbije.[5] Na izbornoj skupštini Udruženja novinara Srbije, održanoj 11. maja 2013. godine, ponovo je tajnim glasanjem, kao jedini kandidat, dobila drugi mandat za predsednicu udruženja.[4] Godine 2017. dolazi do smene na čelu UNS-a, zbog pravila, da jedna osoba ne može da bude predsednik duže od dva mandata.

Objavljivala je članke u domaćim i stranim listovima i časopisima.[5]

Objavila je dve knjige eseja o Balkanu u izdanju engl. Konrad Adenauer Stiftunga.[5]

Od 2015. do 2023. godine je bila članica Evropskog centra za slobodu štampe i medija (European centre for press and media freedom).

Od 2017. do 2021. godine je bila predsednica Suda časti Udruženja novinara Srbije.

Godine 2022. postala je saradnica RT Balkan gde vodi emisiju “Relativizacija sa Ljiljanom Smajlović”.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada „Kapetan Miša Atanasijević”, za doprinos slobodi medija i demokratizaciji društva, 2013. godine
  • Nagrada Udruženja novinara Srbije „Dimitrije Davidović”, za 2007. godinu.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Emisija Otkopčano
  2. ^ Katarina Sretenović & 6. 3. 2010.
  3. ^ Otkpcano;Svet Plus Info, March 2013
  4. ^ a b v Vreme & 17. 6 .2013.
  5. ^ a b v g d đ e RTS 2009.

Literatura[uredi | uredi izvor]