Pređi na sadržaj

Ljubodrag Lj. Grujić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ljubodrag Lj. Grujić (Pančevo, 31. decembar 1976) srpski je heraldički umetnik, prevodilac i publicista.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Završio je gimnaziju u rodnom Pančevu a zatim i anglistiku na Filološki fakultetu u Beogradu. Glavno profesionalno interesovanje su mu jezici. Aktivno predaje i prevodi sa engleskog i francuskog jezik.[1]

Član je Društva srpsko-irskog prijateljstva Celtic Crew. Pisao je za irske novine na irskom, držao predavanja širom zemlje na temu irskog jezika i radio na više projekata kulturne saradnje između Srbije i Irske.[1]

Grujić je kao heraldički umetnik izradio izvornika velikog i malog grba Republike Srbije, usvojenog 2010. godine.[2][3][4] On je autor niza porodičnih grbova kao i heraldičkih rešenja opština i sela u Srbiji,[5] Srpskoj i svetu.

Član je Krunskog veća srpske dinastije Karađorđević.[6] Bio je herald dinastije Karađorđević.[7]

Oženjen je i sa suprugom ima dvoje dece.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Prof. Ljubodrag Lj. Grujić”. CENTAR ZA ISTRAŽIVANjE PRAVOSLAVNOG MONARHIZMA (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 02. 12. 2022. g. Pristupljeno 2022-11-04. 
  2. ^ „Enigmatika grbnog čerupanja - Državna obeležija - Nedeljnik Vreme”. www.vreme.com (na jeziku: srpski). 2011-03-16. Pristupljeno 2022-11-04. 
  3. ^ „Autor zastave i grba podržao inicijativu za zabranu iskopavanja litijuma i bora”. NOVA portal (na jeziku: srpski). 2022-03-26. Pristupljeno 2022-11-04. 
  4. ^ Jovanović, Radomir (2021-06-01). „Radomir Jovanović - Nedopustivi nemar prema državnim simbolima”. Novi Standard (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-11-04. 
  5. ^ „Objašnjenje heraldike novog grba Priboja / nezvanična varijanta”. Priboj 033 (na jeziku: srpski). 2013-07-07. Pristupljeno 2022-11-04. 
  6. ^ „Princ Petar Karađorđević abdicirao i sva prava preneo na brata Filipa”. Politika Online. Pristupljeno 2022-11-04. 
  7. ^ „Heraldika na Belom dvoru – Studio B” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-11-04. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]