Ljubomir Damnjanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljubomir Damnjanović
Datum rođenja(1959-10-13)13. oktobar 1959.
Mesto rođenjaBeogradNR Srbija, FNRJ
Datum smrti22. jun 1999.(1999-06-22) (39 god.)
Mesto smrtiBeogradSrbija, SRJ

Ljubomir Damnjanović (Beograd, 13. oktobar 1959 — Beograd, 22. jun 1999) bio je srpski prevodilac, pisac, urednik i popularizator fantastike.[1][2] Njegov prozni opus je tek posmrtno valorizovan, u čemu se posebno ističe roman Vi što maštate o sreći.

Po ovom piscu je imenovana Nagrada „Ljubomir Damnjanović“.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Damnjanović je prevodio sa engleskog, uključujući i romane Rodžera Zelaznija (serijal „Hronike Ambera“, Noć u samotnom oktobru). Bio je jedan je od najaktivnijih članova Društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ iz Beograda. Umro je od posledica šećerne bolesti 1999. godine.

U znak sećanja na velike zasluge Damnjanovića u popularizaciji fantastike, Društvo „Lazar Komarčić“ od 2004. dodeljuje nagradu „Ljubomir Damnjanović“ za najbolju priču objavljenu u prozinu Emitor.

Prozni opus[uredi | uredi izvor]

Kao prozaista je debitovao 1995. u prozinu Emitor, da bi u naredne četiri godine dostigao visok nivo pisanja. Vrh ovog kvalitativno prilično ujednačenog opusa od skoro 1.000 strana je roman Vi što maštate o sreći.

Zahvaljujući uredniku, piscu i kritičaru Iliji Bakiću, Damnjanovićev opus je u razdoblju 1999-2001. predstavljen prvi put široj publici preko časopisa za kulturu Orbis u Kanjiži. Pisac i kritičar Zoran Stefanović je 2006. istražio opus i posmrtnu zaostavštinu, sačinio bibliografiju i priredio osnovni rukopis Damnjanovićevih sabranih dela, koja su počela sa izlaskom 2008. godine u Bakićevoj finalnoj redakciji, u izdavačkoj kući „Tardis“ iz Beograda.

Romani i zbirke[uredi | uredi izvor]

  • Vi što maštate o sreći, Emitor, Beograd, 1997; dorađeno izdanje, „Tardis“, Beograd. 2008. ISBN 978-86-910579-4-7..
  • Crni Gral, Emitor, 1997.
  • Malteški šišmiš, Emitor, 1998; dorađeno izdanje, „Tardis“, Beograd. 2009. ISBN 978-86-6099-003-9..
  • Familija i kako je preživeti, Emitor, 1998.
  • Deda, tata i ostale ale i prikaze, Emitor, 1998.
  • Povratak kapetana Zorana, Emitor, 1999.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stefanović, Zoran. „Ljubomir Damnjanović Ljuba (1959—1999): radna biobliografija“, Projekat Rastko, 27. 12. 2007.
  2. ^ Milovanović, Miodrag. „Kratak prilog za istoriju srpske naučne fantastike“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. maj 2014), Art-anima, sajt posvećen fantastičnoj književnosti (izvorno objavljeno u časopisu Ubiq, br. 4, Zagreb, 2009).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Anđelković, Radmilo. „The brief history of SFFC Lazar Komarčić“, Znak Sagite, broj 8, pp. 1341, Beograd, jun 2002.
  • Domaća (post)žanrovska fantastika na početku veka/milenijuma (panorama)“ u istoimenom tematu, Orbis, Kanjiža, 2001.
  • Bakić, Ilija. „Domaća (post) žanrovska fantastika s kraja 90-ih (panorama)“, Orbis, Kanjiža, 1999.
  • Bakić, Ilija. „Uspon do vrha“, Orbis, Kanjiža, 2000.
  • Jovanović, Tihomir. „Odlazak kapetana Ljube“, Orbis, Kanjiža, 2000.
  • Jovanović, Tihomir. „Ljubomir Damnjanović, jedan život“. Projekat Rastko, 2007.
  • Knežević, Boban. „Jedna upaljena zvezda“. Znak Sagite, broj 7, pp. 1162, Beograd, mart 2002.
  • Lazović, Vladimir. „Starship Troopers (ili, novi prilozi za istoriju kluba Lazar Komarčić)“, Znak Sagite, broj 13, pp. 2292, Beograd, oktobar 2004.
  • Milovanović, Miodrag. Brzi vodič: Science Fiction, pp. 44, Mala velika knjiga, Novi Sad, 1999
  • Nešić, Ivan. „Vodič kroz galaktičku tminu“, Orbis, Kanjiža, 2000.
  • Skrobonja, Goran. „In memoriam: Ljubomir Damnjanović“ , Orbis, Kanjiža, 2000.
  • Stefanović, Zoran. „Ljubomir Damnjanović Ljuba (1959—1999): radna biobliografija“, Projekat Rastko, 27. 12. 2007.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]