Ljubomir Marković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljubomir Marković
Ljubomir Marković
Lični podaci
Datum rođenja(1934-07-20)20. jul 1934.
Mesto rođenjaSivčina, Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti10. jul 2000.(2000-07-10) (65 god.)
Mesto smrtiČačak, SR Jugoslavija
Književni rad
Period1965—2000

Ljubomir M. Marković (Sivčina, Ivanjica, 20. jul 1934Čačak, 10. jul 2000) bio je profesor i publicista, pisac pripovedaka i sakupljač narodnih umotvorina.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Sivčini kod Ivanjice 20. jula 1934. godine. Osnovnu školu pohađao u Milandži (1943–1947), nižu gimnaziju u Ivanjici (1947–1950), a Učiteljsku školu u Užicu (1950–1955). Višu pedagošku školu (grupa srpskohrvatski jezik i književnost naroda Jugoslavije sa ruskim jezikom) završio u Kragujevcu (1959). Diplomirao na Filozofskom fakultetu – grupa za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost u Prištini (1972). Učiteljevao je u podgolijskim selima Srednja Reka (1955–1956) i Devići (1956–1959), radio kao nastavnik i profesor (1959–1973) i direktor (1973–1974) osnovne škole u Međurečju. Bio je glavni i odgovorni urednik „Čačanskog glasa” (1974–1977) i direktor Gradske biblioteke u Čačku (1977–1992), odakle je otišao u penziju.

Pokretač je i urednik časopisa „Glas biblioteke” i urednik lista „Disovo proleće” (12 brojeva, 1977–1991). Pripremao je za štampu i uređivao knjige u izdanju Gradske biblioteke i Disovog proleća iz Čačka (trideset zbirki pesama iz edicija „Knjiga gosta” i „Tokovi”, kao i knjiga iz edicije „Vrela”). Urednik je i recenzent četrdesetak knjiga. Inicijator je mnogih kulturnih akcija i manifestacija („Susreti sakupljača narodnog blaga”, „Od oktobra do oktobra”, „Susreti pesnika susednih gradova”...). Poveravani su mu mnogi društveni poslovi (predsednik Udruženja prosvetnih radnika opštine Ivanjica, 1961–1965; u više navrata predsednik Mesne zajednice u Međurečju; predsednik Međuopštinske zajednice matičnih biblioteka u Kraljevu; predsednik Republičke zajednice matičnih biblioteka Srbije, 1985–1989). Stručne radove i članke objavljivao je u listovima, časopisima i na radiju (Nastava i vaspitanje – od 1959, Prosvetni pregled, Zadruga, Borba, Večernje novosti, Naša škola, Čačanski glas, Vesti, Raskovnik, Venac, Glas biblioteke, Disovo proleće, Zbornik Narodnog muzeja u Čačku, Izvornik, Užički zbornik, Radio Beograd, Radio Čačak...).

Srpska akademija nauka i umetnosti otkupila mu je zbirku narodnih umotvorina (1970). Za štampu je pripremio knjige: Jovan Pajović, Čvor (Čačak, 1990) i Jovan Javorac, Ratne uspomene 1876. (Beograd, 1996). Objavio je više od 300 radova iz oblasti književnosti, istoriografije, etnologije, bibliotekarstva i izdavačke delatnosti. Učestvovao je na dvadesetak naučnih skupova, na kojima je prezentirao rezultate svojih istraživanja.

Preminuo je u Čačku 10. jula 2000. godine.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Autor je, ili koautor, sledećih knjiga:

  • Moravički kraj, fotomonografija (1965),
  • Osnovna škola u Kovilju (1971),
  • Ivanjica, hronika moravičkog kraja (1972),
  • Čačak i okolina, turistički vodič (1976),
  • Milandžanska škola (1983),
  • Škole moravičkog kraja (1983),
  • Oparica, pripovetke 1983),
  • Moravičke legende (1984),
  • Iskre u bespuću (1984),
  • Biseri (1985),
  • Čitališta i biblioteke u Čačku (1987),
  • Građa za bibliografiju Nedeljka Košanina (1990),
  • Džegazi, pripovetke (1991),
  • Zvona nad rekom, pripovetke (1994),
  • Predrag (1995),
  • Elektronska bibliografija moravičkog kraja (1995),
  • Javorski rat 1876. (1996),
  • Junaci sa Javora (1996),
  • Javorski rat 1876: bibliografija (1996),
  • Ko je ko u Čačku (1997),
  • 333 ličnosti (1997),
  • Pesme sa Javora (1999),
  • Rečima kroz vreme, eseji (2001),
  • Stanovništvo Moravičkog Starog Vlaha (2002),
  • Pohodnici Disovog proleća (2004),
  • Zaustavljena mladost, nezavršeni roman (2012).

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Dobitnik je više društvenih priznanja: počasni građanin Međurečja, Pohvala „13. septembar” SO Ivanjica, republička nagrada „Milorad Panić-Surep” (1990), za rad u bibliotekarstvu.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mala jugoslovenska enciklopedija bibliotekarstva, Beograd, 1988.
  • Ko je ko u Srbiji 1991, Beograd, 1991.
  • Orbović Marija: Na stazama stvaranja, Čačak, 1993.
  • Ko je ko u Srbiji 1995, Beograd, 1995.
  • Leksikon pisaca Jugoslavije, Novi Sad, 1997.
  • Biografski leksikon Zlatiborskog okruga, Beograd, 2006.
  • Svetislav Lj. Marković, Koviljka Letić: Sto osamdeset godina osnovne škole u Ivanjici, (1836—2016), Ivanjica, 2017.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Marković Svetislav: Životoknjižje Ljubomira M. Markovića, Čačak, 2001.
  • Život i delo Ljubomira M. Markovića, Ivanjica, 2012.