Njirlugoš

Koordinate: 47° 25′ S; 22° 02′ I / 47.42° S; 22.03° I / 47.42; 22.03
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Njirlugoš
mađ. Nyírlugos
Njirlugoš na rovaškom pismu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionRegija velike severne ravnice
ŽupanijaSabolč-Satmar-Bereg
SrezNjirbator
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.2,699[1]
 — gustina46,3 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 25′ S; 22° 02′ I / 47.42° S; 22.03° I / 47.42; 22.03
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina58,38 km2
Njirlugoš na karti Mađarske
Njirlugoš
Njirlugoš
Njirlugoš na karti Mađarske
Poštanski broj4371
Pozivni broj(+36) 42
Veb-sajt
https://www.nyirlugos.hu/

Njirlugoš (mađ. Nyírlugos) je grad u županiji Sabolč-Satmar-Bereg, u regionu Severne Velike ravnice u istočnoj Mađarskoj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pokriva površinu od 5.838 km2 (2.254 sq mi) i ima populaciju od 2.699[traži se izvor] stanovnika (2015).[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mesto se relativno kasno pojavljuje tek u XIV. veku. Ime mu potiče od mađarske reči lugaš. Grkokatolička crkva je nastala početkom 18. veka. Kroz istoriju Njirlugoš je nekada pripadao Sabolču, a nekada okrugu Satmar. Postojao je i period kada je jedan deo naselja bio deo jedne županije, a drugi deo druge županije. To je često rezultiralo problemima sa plaćanjem poreza što je otežavalo život ljudima koji su ovde živeli. Prema zapisima iz 1428. godine mesto je pripadalo je vlastelinstvu Ečed, a Batori su bili njegovi vlastelini.

Krajem XVIII. i početkom XIX veka ove oblasti su posedovale dve porodice Karolji i Pataj. Značajan deo stanovništva potiče iz okruga Trštenai, okruga Arva u visoravni iz perioda između 1720. i 1722. godine, o čemu svedoče česti završeci -ak,ek,ik- u porodičnim imenima, npr. Hramčak, Hančičak, Kubasek, Valek, Andrašik, Pazurik, Arvai, itd.)[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Godine 2001. 93% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 7% Romi.[3]

Tokom popisa iz 2011. godine, 90,4% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 6,7% kao Romi (9,6% se nije izjasnilo. Zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%). Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 36,5%, reformatori 5,2%, grkokatolici 39,7%, nedenominacioni 3,9% (14,4% nije odgovorilo).[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
  2. ^ „Izvor podataka”. Arhivirano iz originala 09. 01. 2006. g. Pristupljeno 06. 10. 2023. 
  3. ^ Podaci o nacionalnosti popisa iz 2001. godine
  4. ^ Njirlugoš Imenik mesta

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]