Pređi na sadržaj

Ćiprovski ustanak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pad Beograd sa Ćiprovski ustanak i Karpošev ustanak

Ćiprovski ustanak (bug. Чипровско въстание) je iz vremena velikog turskog rata inspirisan Austrijancima. Katolički Bugari iz Ćiprovaca i regiona, koji su u 17. veku usvojili katoličanstvo kao rezultat katoličke propagande u bugarskim zemljama, podižu na pobunu. Oni su ranije bili pavlićani koji su usvojili katolicizam na ilirskom jeziku, kroz svoj uticaj na srpske zemlje, a posebno u Dubrovnik.[1]

Pobunu je potisnula vojska Imrih Tokoli i ti Bugari prvi su naselili Vojvodinu pred drugima koji su došli tokom velike seobe Srba.[2]

Ustanak se poklopio sa padom Beograda pod Austrijance.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „ČIPROVSKIЯT KRAЙ I KATOLIČESKATA PROPAGANDA V BЪLGARIЯ”. Arhivirano iz originala 26. 07. 2018. g. Pristupljeno 07. 07. 2019. 
  2. ^ „Čiprovskoto vъstanie 1688 g.”. Arhivirano iz originala 26. 07. 2018. g. Pristupljeno 07. 07. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]