Dž (ćiriličko)
| Ćiriličko slovo Џ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
| Slova slovenskih jezika | |||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
| Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
| Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
| М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
| Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
| Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
| Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
| Ь | Э | Ю | Я | ||||
| Slova neslovenskih jezika | |||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
| Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
| Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
| Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
| Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
| Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
| Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
| Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
| Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
| Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
| Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
| Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
| Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
| Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
| Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
| Ӏ | |||||||
| Istorijska slova | |||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
| Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
| Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
| Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | |||||||
| Sva slova ćirilice | |||||||
Slovo Џ je dvadeset i deveto slovo srpske ćirilice.
Prvi put se pojavljuje u 15. veku, u rumunskoj ćirilici, kao izmenjena forma slova Č.[1] Srpski prepisivači su počeli da ga upotrebljavaju u 17. veku. Vuk Stefanović Karadžić je vratio slovo Џ u srpsku ćirilicu.[2]
Slovo Џ se upotrebljava u srpskom, makedonskom, bošnjačkom, crnogorskom i abhaskom jeziku.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Maretić, Tomislav (1899). Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. Zagreb: Knjižara L. Hartmana. Pristupljeno 24. 10. 2022.
- ^ Đorđić, Petar (1971). Istorija srpske ćirilice: Paleografsko-filološki prilozi (1. izd.). Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pismenica serbskoga їezika po govoru prostoga naroda, napisana Vukom Stefanovićem, serbiїancem. U Vienni, 1814. U pečatnьi G. Іoanna Šnirera. [Reprint: Kraljevo: GIRO «Slovo», 1984].
- Prvi Srpski Bukvar. Napisao Vuk Stef. Karadžić, filosofije doktor… U Beču, u štampariji Jermenskoga namastira, 1827. [Reprint: Beograd: Narodna biblioteka Srbije, grafičko preduzeće «Zaječar», 1978.]
- Ivan Kočev, Ivan Aleksandrov. Dokumenti za sъčinяvaneto na «makedonskiя knižoven ezik» // Makedonski pregled (Macedonian review). Spisanie za nauka, literatura i obщestven život. Godina XIV, kniga 4 (Sofiя, 1991). Str.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- http://www.kortlandt.nl/publications/art066e.pdf
- https://web.archive.org/web/20140911220356/http://www.sanu.ac.rs/Cirilica/Prilozi/Predlog.pdf
