Abdu Dijuf
Abdu Dijuf | |||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||||||||||||||
Datum rođenja | 7. septembar 1935. | ||||||||||||||||||||||||
Mesto rođenja | Louga, Francuska zapadna Afrika | ||||||||||||||||||||||||
Religija | sunit | ||||||||||||||||||||||||
Univerzitet | Univerzitet Čeik Anta Diop Univerzitet Panteon Sorbona | ||||||||||||||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||||||||||||||
Politička stranka | Socijalistička partija Senegala | ||||||||||||||||||||||||
|
Abdu Dijuf (Luoga, 7. septembar 1935) je bio afrički političar i 2. predsednik Senegala, poznat po tome što je na vlast došao mirnim putem i na isti način otišao s mesta predsednika.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rodio se u mestu Luoga, a školovao u domovini i inostranstvu. Pravo je diplomirao 1959. godine.[2] Vrativši se kući početkom 1960-ih, radio je mnoge visoke političke dužnosti u administraciji predsednika Sengora. Bio je ministar planiranja i industrije, a u 27. godini života Leopold mu daje poverenje, pa Abdu postaje premijer, jer je njegov prethodnik zloupotrebljavao položaj i pokušao da izvede puč.[2] Na položaju premijera se dosta dobro pokazao, tako da je kada su došle 1980e godine, a Sengor odstupio sa položaja predsednika na staru godinu 1980. godine, Abdu je postao novi predsednik sledeće jutro.
Dopuštao je političku aktivnost, pa se smatra jednim od najboljih političara post-kolonijalne Afrike. Već 1983. godine održani su izbori. Učestvovalo je 14 stranaka. Na prethodnim izborima sudelovale su 4 stranke, a Senegal ih danas ima čak 65. Godine 1988. ponovno je održao izbore i ponovo odneo pobedu. Jedna od njegovih najvećih zasluga jeste ta da je stopa zaraženih HIV-om bila manja od 2%.
Izgubivši izbore 2000. godine, mirno se povukao s položaja, a nasledio ga je Abdulaje Vejde, njegov dugogodišnji politički protivnik. Sam Vejde je rekao da Diufu treba biti dodeljena Nobelova nagrada za to što je mirno sišao sa vlasti, a Diuf je trenutno glavni sekretar Frankofonije.[3][4]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Biography at Socialist Party website Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. decembar 2007) (jezik: francuski)
- ^ a b Rake, Alan (2001). African Leaders: Guiding the New Millennium. Scarecrow Press. str. 193. ISBN 978-0-8108-4019-5.
- ^ "Abdou Diouf, premier francophone", Afrik.com, October 20, 2002 (jezik: francuski)
- ^ "Biographie de Monsieur Abdou DIOUF" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. april 2008), francophonie.org (jezik: francuski)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Rake, Alan (2001). African Leaders: Guiding the New Millennium. Scarecrow Press. str. 193. ISBN 978-0-8108-4019-5.