Agija Paraskevi (Eani)
| Agija Paraskevi Αγία Παρασκευή | |
|---|---|
| Administrativni podaci | |
| Država |  Grčka |
| Periferija | Zapadna Makedonija |
| Okrug | Kožani |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2001 | 677 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 40° 13′ 16″ S; 21° 46′ 29″ I / 40.22107422474167° S; 21.774729884115135° I |
| Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
| Aps. visina | 601 m |
  Agija Paraskevi Agija Paraskevi na karti Grčke | |
| Poštanski broj | 501 00 |
| Registarska oznaka | ΚΖ |
Agija Paraskevi (grčki: Αγία Παρασκευή, Agia Paraskevi, u prevodu Sveta Petka) je naseljeno mesto u sastavu opštine Kožani, okrug Kožani, u periferiji Zapadna Makedonija, Grčka.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Selo Agija Paraskevi nalazi se na planini Crvena Gora (Vurinos), oko 13 kilometara od grada Kožana.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Vizantijski period[uredi | uredi izvor]
U blizini sela se nalazi važna ranohrišćanska bazilika iz 6-og veka. Do savremene crkve "Sveta Petka" nalazi se hram iz vizantijske epohe.
Osmanski period[uredi | uredi izvor]
Na kraju 19. veka Agija Paraskevi je grčko hrišćansko selo u južnom delu Kožanske kaze Osmanske imperije. To je jedno od malobrojnih sela koja nisu obuhvaćena u statistikama službenika Bugarske egzarhije Vasila K'nčova i publiciste Dimitra Miševa.
Po podacima grčkog konzulata u Elasoni iz 1904. godine, u selu Agija Paraskevi živi 100 pravoslavnih Grka[1]. Po grčkim podacima iz 1910. godine, u selu živi 190 elinofonih pravoslavnih Grka[2].
Posle Balkanskih ratova[uredi | uredi izvor]
U Prvom balkanskom ratu 1912. godine, selo oslobađa grčka vojska. Posle Drugog balkanskog rata, dogovorima oko podele osmanske Makedonije selo ulazi u sastav Kraljevine Grčke.
Danas u selu živi 677 stanovnika. Selo ima osnovnu školu. Meštani posebno obeležavaju praznik Lazarevdan uz proslave i razne stare običaje.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Σπανός, Κώςτας. "Η απογραφή του Σαντζακίου των Σερβίων", in: "Ελιμειακά", 2001, 48-49.
- ^ Χαλκιόπουλος, Αθανάσιος. Η Μακεδονία : εθνολογική στατιστική των βιλαετίων Θεσσαλονίκης και Μοναστηρίου. Αθήναι,1910, σ. 109.
