Administrativna podela Južnog Sudana
Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Južnog Sudana |
Ustav |
Spoljašnji odnosi |
Južni Sudan je nezavisna republika u Africi nastala otcepljenjem od Republike Sudan, nakon referenduma o nezavisnosti, a zvanično od 9. jula 2011. godine. Tradicionalno, Južni Sudan je podeljen u tri istorijske regije. Od 2011. do 2015. Južni Sudan je bio podeljen na 10 država, od 2015. do 2017. na 28 država, a od januara 2017. na 32 države. Najniža administrativna jedinica je okrug kojih ima 86 ukupno.
Istorijske regije[uredi | uredi izvor]
Južni Sudan čine tri istorijske regije:
Države[uredi | uredi izvor]
Države od 2011-2015[uredi | uredi izvor]
Južni Sudan se sastojao od ukupno deset država, kojima je upravljao izabrani guverner.
Država | Glavni grad |
Površina (km²) |
Broj stanovnika |
Guverner | Početak mandata |
---|---|---|---|---|---|
Zapadni Bahr el Gazal | Vav | 93.900 | 350.000 | Rizik Zakarija Hasan | 18. maj 2010. |
Severni Bahr el Gazal | Avejl | 33.558 | 826.646 | Pol Malong Avan | 27. mart 2008. |
Varab | Kvajok | 31.027 | 638.002 | Njandeng Malek Delič | 25. maj 2010. |
El Buhajrat | Rumbek | 40.235 | 567.329 | Čol Tong Majaj Jang | 28. maj 2010. |
Zapadna Ekvatorija | Jambjo | 79.319 | 1.731.341 | Džozef Bakosoro | 26. maj 2010. |
Centralna Ekvatorija | Džuba | 22.956 | 2.500.626 | Klement Vani Konga | 18. jul 2005. |
Istočna Ekvatorija | Torit | 82.542 | 225.872 | Luis Lobong | 20. maj 2010. |
Džonglej | Bor | 122.479 | 1.189.330 | Kuol Manjang Džuk | decembar 2007. |
El Vahda | Bentiju | 35.956 | 144.439 | Taban Deng Gaj | 30. septembar 2005. |
Gornji Nil | Malakal | 77.773 | 1.212.979 | Simon Kung Puoč | 25. maj 2010. |
Države od 2015-2017[uredi | uredi izvor]
Od 2015. Južni Sudan je bio podeljen na 28 država,[1][2] sve do januara 2017.[3]
- Bahr el Gazal
- Ekvatorija
- Gornji Nil
- Boma
- Istočni Bieh
- Istočni Nil
- Džonglej
- Latjor
- Severni Lieh
- Ruveng
- Južni Lieh
- Zapadni Bieh
- Zapadni Nil
Oblast Abjej na granici Južnog Sudana i Sudana ima poseban administrativni status unutar Sudana i pod upravom je Administracije Oblasti Abjej. Bilo je predviđeno da 2011. održi referendum o otcepljenju od Sudana i priključenju Južnom Sudanu, međutim to se do početka 2017. nije dogodilo.
Države od 2017.[uredi | uredi izvor]
Nekoliko novih država je stvoreno 14. januara 2017. čime je ukupan broj država povećan sa 28 na 32.[3] Od Istočnog Bieha (od 2017. Bieh) odvojena je država Akobo, Istočni Nil je podeljen na Centralni Gornji Nil i Severni Gornji Nil, od države Latjor izdvojena je država Majvut, a od Budue odvojena je Tombora.
- Bahr el Gazal
- Ekvatorija
- Gornji Nil
- Boma
- Centralni Gornji Nil (od 2017. nakon podele države Istočni Nil)
- Akobo (od 2017)
- Severni Gornji Nil (od 2017. nakon podele države Istočni Nil)
- Džonglej
- Latjor
- Majvut (od 2017)
- Severni Lieh
- Ruveng
- Južni Lieh
- Bieh (ranije Istočni Bieh)
- Fangak (ranije Zapadni Bieh)
- Fašoda (ranije Zapadni Nil)
Status oblasti Abjej još uvek nije rešen.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Kiir and Makuei want 28 states in South Sudan”. Radio Tamazuj. Arhivirano iz originala 08. 12. 2015. g. Pristupljeno 16. 10. 2015.
- ^ „South Sudan’s Kiir appoints governors of 28 new states”. Sudan Tribune. Pristupljeno 13. 1. 2016.
- ^ a b „South Sudanese President creates four more states”. www.sudantribune.com. Sudan Tribune. Arhivirano iz originala 18. 09. 2017. g. Pristupljeno 05. 09. 2017.