Pređi na sadržaj

Adrani

Koordinate: 43° 45′ 02″ S; 20° 38′ 03″ I / 43.7505° S; 20.634166° I / 43.7505; 20.634166
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Adrani
Zapadna Morava - Adrani
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
GradKraljevo
Stanovništvo
 — 2011.Rast 2232
Geografske karakteristike
Koordinate43° 45′ 02″ S; 20° 38′ 03″ I / 43.7505° S; 20.634166° I / 43.7505; 20.634166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina180 m
Adrani na karti Srbije
Adrani
Adrani
Adrani na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj36203
Pozivni broj036
Registarska oznakaKV

Adrani je naseljeno šumadijsko mesto grada Kraljeva u dolini Zapadnog Pomoravlja, koje administrativno pripada Raškom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2232 stanovnika.

Nalazi se na četiri kilometra od Kraljeva, na desnoj obali Zapadne Morave, na nadmorskoj visini od 108 metara. Ukupna površina naselja iznosi 1236 hektara.

OŠ „Dragan Marinković” Adrani

Selo je dobilo naziv na veoma zanimljiv način. Seljaci su ovde živeli uglavnom od zemljoradnje, a svoje njive nazivali „ade“ pa je poznata njihova svakodnevna misao „ada nas lebom rani“. Od te sintagme nastao je naziv Adrani.

Ovde se nalaze OŠ „Dragan Marinković” Adrani i Železnička stanica Adrani. Ovde je rođen muzičar Novica Negovanović.

Istorija[uredi | uredi izvor]

I pored toga što je naselje veoma staro njegov prvi pomen u pisanim dokumentima potiče iz novijeg doba, tj. 1783. godine, kada su ga austrijski kartografi uneli u svoje vojne karte. Pošto se u turskim popisima ne pominje, a ni u ranijim austrijskim kartama iz 1718. moglo bi se pretpostaviti da je naselje osnovano polovinom 18. veka. Međutim, antroponim (Jadran) iz koga je ime naselja nastalo ipak je staro. To potvrđuje i sačuvani toponim Crkvina kao spomenik daleke prošlosti jer narodno pamćenje ne zna da je u naselju crkva postojala. Nema sumnje, crkvu su Turci porušili u vreme velikih pustošenja krajem 16. i početkom 17. veka kada je naselje potpuno napušteno. Posle požarevačkog mira 1718. godine granica između turskog i austrijskog carstva išla je dolinom Zapadne Morave, pa je iz granične zone i onako malobrojno stanovništvo bilo iseljeno. Tek kada je Beogradskim mirom 1739. godine granica pomerena prema severu, naselje je ponovo obnovljeno.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Adrani živi 1778 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,2 godina (40,9 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U naselju ima 677 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,25.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.291
1953. 1.370
1961. 1.537
1971. 1.709
1981. 1.899
1991. 2.065 2.029
2002. 2.198 2.257
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
2.179 99,13%
Crnogorci
  
10 0,45%
Hrvati
  
3 0,13%
nepoznato
  
3 0,13%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]