Azerbejdžanska književnost
Članak iz serije članaka o |
Kultura Azerbejdžana |
---|
Istorija |
Narodi |
Religija |
Jezici |
Kuhinja |
Umetnost |
Književnost |
Sport |
Simboli |
Portal:Azerbejdžan |
Azerbejdžanska književnost (azer. Azərbaycan ədəbiyyatı) odnosi se na književnost na azerskom jeziku, koji je trenutno zvaničan jezik u Republici Azerbejdžanu i prvi je jezik većine ljudi u iranskoj pokrajini Iranski Azerbejdžan.
Iako većina Azera živi u Iranu, moderna azerska književnost većinom nastaje u Azerbejdžanu, gde jezik ima status zvaničnog. Tri pisma se koriste za pisanje: latinica, arapsko pismo i ćirilica.
Prvi primeri azerske književnosti potiču iz oko 1200. godine, nakon mongolskog osvajanja i pisani su arapskim pismom.[1] Nekoliko velikih autora pomogli su, da se razvije azerbejdžanska književnost između 1300. i 1600. godine, takođe i pesništvo.
Pred kraj 19. veka, novine su počele objavljivati popularna književna dela. Štampanje knjiga azerske književnosti bilo je zabranjeno u Persiji za vreme vladavine Reze Šah Pahlavija (1925–1941) i u Sovjetskom Azerbejdžanu za vreme Staljina i njegovog "Crvenoga terora" kada je progonjeno na hiljade azerskih pisaca, novinara, profesora, intelektualaca i drugih, a rezultiralo je promenom sa azerbejdžanskom abecedom na ćirilicu.
Moderna azerbejdžanska književnost nastaje isključivo u Azerbejdžanu, iako i dalje puno Azera živi i u susednom Iranu.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Azeri, Univerzitet Prinston, Preuzeto 23. oktobra 2016. godine