Azerski alfabet
Azerski alfabet ili azerbejdžanski alfabet se koristi u Azerbejdžanu kao latinska abeceda ili rimska abeceda. Azeri (Azerbejdžanci) su ranije koristili i ćirilicu i arapsko pismo.
U Iranu se arapski alfabet koristi za pisanje azerijskog jezika. Iako je bilo nekoliko napora u vezi sa standardizacijom, ortografija i set pisama koji se koriste veoma se razlikuju od iranskih pisaca iz Azerbejdžana.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Od devetnaestog veka nastojali su neki intelektualci da zamene arapski alfabet i stvore latinicu za Azere (Azerbejdžance). Godine 1929. sovjetski komitet je pomogao stvaranju latinske abecede u nadi da će nova abeceda podeliti Azerbejdžance u SSSR-u od onih koji žive u Iranu[1]. Dodatni razlog za podsticanje ne-arapskog pisma sovjetskom režimu bio je da se nadaju da će tranzicija raditi na sekularizaciji muslimanske kulture u Azerbejdžanu i od reforme jezičkog scenarija, koju su već u 19. veku predložili azerbejdžanski intelektualci. Azerbejdžanski religiozni establišment ranije je odbijao tvrdnju da je arapsko pismo, jezik Kur'ana, bilo „sveto i da ga ne treba menjati”[2] Postojao je neki istorijski temelj za reformu koja je dobila ogromnu podršku na kongresu u Bakuu 1926. godine, gde je reforma izglasana.
Azerbejdžanski pesnik Samad Vurgun izjavio je: „Azerbejdžanski narod je ponosan što je prvi među orijentalnim narodima koji su zakopali arapski alfabet i usvojio latinicu. Ovaj događaj je napisan zlatnim slovima naše istorije”[3]. 1926. godine uvedena je Uniformna turska abeceda da bi se zamenile sorte arapskog pisma koje su se tada koristile[4]. Godine 1939. tokom kampanje Crvenog terora, Josif Staljin je naredio da se ponovo promeni azerbejdžanski alfabet koji se koristi u SSSR-u, ovaj put na ćiriličnom pismu kako bi se prekinuli odnosi sovjetskih Azerbejdžanaca sa narodom u Republici Turskoj.
U isto vreme kada su lideri Sovjetskog Saveza pokušavali da izoluju sovjetsku populaciju azerbejdžanskih govornika iz susedne populacije u Persiji i Turskoj, persijska vlada azerbejdžanske dinastije Kadžar bila je zbačena od strane Reza Šaha (1925—41) pa je ubrzo uspostavljena dinastija Pahlevi koja je zabranila objavljivanje tekstova u azeri jeziku.
Kada je Sovjetski Savez prestao da postoji 1991. godine a Azerbejdžan stekao nezavisnost, jedan od prvih zakona usvojenih u novom parlamentu bio je usvajanje novog latiničnog pisma.
- Od 1929 do 1939 (stari alfabet u latinici):
- Od 1939 do 1958 (prva verzija alfabeta u ćirilici):
- Od 1958 do 1991 (pojednostavljena verzija alfabeta u ćirilici sa slovom J pozajmljenim iz latinice):
- Aa, Bb, Vv, Gg, Ғғ, Dd, Ee, Әә, Žž, Zz, Ii, Ыы, j, Kk, Ҝҝ, Ll, Mm, Nn, Oo, Өө, Pp, Rr, Ss, Tt, Uu, Үү, Ff, Hh, Һһ, Čč, Ҹҹ, Šš, ʼ
- Od 1991 do 1992 (prva verzija modernog alfabeta u latinici):
- Aa, Ää, Bb, Cc, Çç, Dd, Ee, Ff, Gg, Ğğ, Hh, Xx, Iı, İi, Jj, Kk, Qq, Ll, Mm, Nn, Oo, Öö, Pp, Rr, Ss, Şş, Tt, Uu, Üü, Vv, Yy, Zz
- Od 1992 (trenutna verzija alfabeta u latinici, zamenjeno slovo Ää sa slovom Əə):
- Aa, Bb, Cc, Çç, Dd, Ee, Əə, Ff, Gg, Ğğ, Hh, Xx, Iı, İi, Jj, Kk, Qq, Ll, Mm, Nn, Oo, Öö, Pp, Rr, Ss, Şş, Tt, Uu, Üü, Vv, Yy, Zz
Azerbejdžanski alfabet je ista kao turska abeceda, osim za 'Әә' , 'Xx' , i 'Qq' , slova za zvukove koji ne postoje kao posebni fonemi na turskom jeziku. U poređenju sa istorijskim latiničnim pismom: 'Ğğ' zamenilo je Ƣƣ (koji je ćirilično predstavljala slova Ғғ); slovo 'Iı (koji se takođe koristi na turskom) bez tačke, zamenilo je meki znak; tačkasti İi; 'Jj' je zamenilo istorijski Ƶƶ; 'Öö' je zamenilo slovo Ɵɵ; 'Üü' zamenilo je slovo Үy ;i; i 'Үy' je zamenio istorijski Jj.
Poređenje[uredi | uredi izvor]
Sledeća tabela pokazuje himnu Azerbejdžana na latinici, ćirilici, Janalifu i na persijsko-arapskom alfabetu.
1992— | 1991—1992 | 1958—1991 (još uvek se koristi u Dagestanu) | 1939—1958 | 1933—1939 | 1929—1933 | —1929 (još uvek se koristi kod iranskih Azerbejdžana) |
|
|
|
|
|
|
|
Transliteracija[uredi | uredi izvor]
Svaki alfabet, arapski, latinski i ćirilični, imaju različite redove slova. Donja tabela pokazuje redove slova:
Arapski alfabet | Ćirilica | Latinica | IPA | ||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
—1929 | 1939—1958 | 1958—1991 | 1922—1933 | 1933—1939 | 1991—1992 | 1992— | |
ا | A a | A a | [ɑ] | ||||
ب | B b | B b | B ʙ | B b | [b] | ||
ج | Ҹ ҹ | C c | Ç ç | C c | [dʒ] | ||
چ | Č č | Ç ç | C c | Ç ç | [tʃ] | ||
د | D d | D d | [d] | ||||
ئ | E e | E e | [e] | ||||
أ | Ә ә | Ə ə | Ä ä | Ə ə | [æ] | ||
ف | F f | F f | [f] | ||||
گ | Ҝ ҝ | Ƣ ƣ | G g | [ɟ] | |||
غ | Ғ ғ | G g | Ƣ ƣ | Ğ ğ | [ɣ] | ||
ح, ه | Һ һ | H h | [h] | ||||
خ | H h | X x | [x] | ||||
ؽ | Ы ы | Ь ь | I ı | [ɯ] | |||
ی | I i | I i | İ i | [ɪ] | |||
ژ | Ž ž | Ƶ ƶ | J j | [ʒ] | |||
ک | K k | Q q | K k | [c], [ç], [k] | |||
ق | G g | K k | Q q | [ɡ] | |||
ل | L l | L l | [l] | ||||
م | M m | M m | [m] | ||||
ن | N n | N n | [n] | ||||
ۇ | O o | O o | [o] | ||||
ؤ | Ө ө | Ɵ ɵ | Ö ö | [œ] | |||
پ | P p | P p | [p] | ||||
ر | R r | R r | [r] | ||||
ث, س, ص | S s | S s | [s] | ||||
ش | Š š | Ɜ ɜ | Ş ş | [ʃ] | |||
ت, ط | T t | T t | [t] | ||||
و | U u | Y y | U u | [u] | |||
ۆ | Ү ү | U u | Y y | Ü ü | [y] | ||
ۏ | V v | V v | [v] | ||||
ی | Й й | J j | J j | Y y | [j] | ||
یا | Я я | JA ja | JA ja | YA ya | [jɑ] | ||
یئ | E e1 | JE je | JE je | YE ye | [je] | ||
ائ | Э э1 | E e | E e | [e] | |||
یۇ | Йo йo | JO jo | JO jo | YO yo | [jo] | ||
یو | Ю ю | JU ju | JY jy | JU ju | YU yu | [ju] | |
ذ, ز, ض, ظ | Z z | Z z | [z] |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Script change in Azerbaijan: acts of identity : International Journal of the Sociology of Language
- ^ Alakbarov, Farid (2000). Mirza Fatali Akhundov: alphabet reformer before his time. Azer-baijan International, 8(1), 53
- ^ Wright, Sue (2004), Language Policy and Language Planning, Basingstokes: Palgrave MacMillan.
- ^ http://www.degruyter.com/dg/viewarticle.fullcontentlink:pdfeventlink/$002fj$002fijsl.2008.2008.issue-192$002fijsl.2008.038$002fijsl.2008.038.pdf?t:ac=j$002fijsl.2008.2008.issue-192$002fijsl.2008.038$002fijsl.2008.038.xml Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. jun 2016), st. 106
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Hatcher, Lynley. 2008. Script change in Azerbaijan: acts of identity. , International Journal of the Sociology of Language 192:105—116.