Azovstalj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Azovstalj
Crna metalurgija
Delatnostproizvodnja i prerada čelika i gvožđa
Osnovano11. septembar 1933.
Marijupolj, Ukrajinska SSR, SSSR
Ugašeno2022. (2022)
SedišteMarijupolj, Ukrajina
ProizvodiRavno valjani proizvodi od čelika
Broj zaposlenih
10.260 (2016. god.)[1]
Veb-sajtazovstal.metinvestholding.com

Metalurški kombinat „Azovstalj” (ukr. Металургійний комбінат „Азовсталь“) bio je metalurški kombinat u Ukrajini. Nalazio se u gradu Marijupolju na obali Azovskog mora kod ušća reke Kalmijus.

„Azovstalj” je u središte pažnje došao tokom ruske invazije na Ukrajinu, kao poslednji bedem odbrane prilikom opsade Marijupolja. U nuklearnim bunkerima ispod kombinata su više meseci bili sakriveni ukrajinski civili i vojnici. Po osvajanju „Azovstalja”, privremene samoproglašene institucije u Donjecku su najavile da će se fabrika posle 88 godina zatvoriti i da će na tom mestu biti podignut park.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U februaru 1930. godine, Prezidijum Vrhovnog ekonomskog saveta SSSR-a odlučio je da izgradi novu metaluršku fabriku u Marijupolju.[2] Proizvodnja čelika je počela u januaru 1935. godine.[3] U okviru nemačkog programa Ivan (1942—1943), fabrika je od 1942. korišćena za proizvodnju municije (granata).

Azovstalj obuhvata nekoliko železara i čeličana sa postrojenjima za proizvodnju koksa, visokim pećima (šest visokih peći), čeličanom sa pretvaračima i drugim postrojenjima kao što su mlinski kompleks, panelna radionica i sopstvena železnička postrojenja.

Železara i čeličana Azovstalj je ćerka holandske kompanije Metinvest grupa. Azovstaljom direktno upravlja Metinvest Holding LLC, podružnica Metinvest B.V.

Azovstalj je najveća čeličana u Ukrajini i jedna od najvećih u Evropi.[4]

Invazija Rusije na Ukrajinu[uredi | uredi izvor]

U središte pažnje kombinat je došao prilikom sukoba ruskih i ukrajinskih snaga 2022. godine, a u njegovim podrumskim bunkerima sakriveni su preostali ukrajinski civili i vojnici iz Marijupolja. Prema rečima zamenika gradonačelnika Marijupolja, fabrika je uništena u ruskim vazdušnim napadima tokom ratnih dejstava u Ukrajini 2022. godine.[5][6]

Dana 17. maja 2022. godine, pedeset i tri teško povređene osobe su evakuisane iz Azovstalja u medicinsku ustanovu u Novoazovsku, a 211 osoba je humanitarnim koridorom odvedeno u Olenovku u DNR, čime je obeležen kraj borbenih dejstava u fabrici posle 82 dana borbe.[7]

Čeličana je od 20. maja 2022. godine pod potpunom kontrolom ruskih snaga, kada su se predali poslednji preostali borci iz puka Azov.[8] Predsednik samoproglašene DNR Denis Pušilin je izjavio da će umesto metalurškog kombinata, na tom mestu podići park.[9]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Azovstalь" v 2016g narastila čistый dohod počti na četvertь // "Interfaks - Ukraina" ot 27 aprelя 2017. (jezik: ukrajinski)
  2. ^ Ždanovskiй metallurgičeskiй zavod «Azovstalь» im. Sergo Ordžonikidze // Bolьšaя Sovetskaя Эnciklopediя. / pod red. A. M. Prohorova. 3-e izd. tom 9. M., «Sovetskaя эnciklopediя», 1972. str. 129
  3. ^ Azovstal history
  4. ^ „Borbe u Marijupolju za jednu od najvećih čeličana u Evropi”. Politika. 19. 3. 2022. 
  5. ^ „Okkupantы uničtožili zavod «Azovstalь» v Mariupole — zamestitelь mэra”. Forbes. 16. 3. 2022. 
  6. ^ „Inside Mariupol’s besieged steel plant, a symbol of bravery and terror”. Washington post. 12. 5. 2022. 
  7. ^ CNN, Tim Lister, Taras Zadorozhnyy, Victoria Butenko and Jack Guy. „Ukraine declares 'combat mission' over in Mariupol amid evacuation”. CNN. Pristupljeno 17. 5. 2022. 
  8. ^ „Komandir polka «Azov» vыšel s «Azovstali»”. Lenta.RU (na jeziku: ruski). Pristupljeno 20. 5. 2022. 
  9. ^ P.O. „Na mestu čeličane Azovstalj biće park”. Politika Online. Pristupljeno 24. 5. 2022.