Albanci u Severnoj Makedoniji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Albanci u Severnoj Makedoniji
Ukupna populacija
446,245 (popis 2021)[1]
Jezici
albanski i makedonski
Religija
islam
Srodne etničke grupe
Albanci

Albanci u Severnoj Makedoniji (alb. Shqiptarët në Maqedoninë e Veriut, mkd. Албанци во Северна Македонија) najmnogobrojniji su manjinski narod u Severnoj Makedoniji. Ukupan broj Albanaca u Severnoj Makedoniji je 446.246 prema popisu iz 2021. godine.

Albanci su se na prostor današnje Severne Makedonije počeli doseljavati nakon sredine 18. vijeka. Prema osmanskom popisu stanovništva od 1430. do 1431. godine, na prostoru današnje Makedonije uopšte nije bilo Albanaca. Već sredinom 15. vijeka, tokom procesa islamizacije mali broj Albanaca se počeo doseljavati na prostoru Makedonije kao osmanski vojnici i najamnici, ali ne u velikom broju. Prema osmanskom popisu od 1452. do 1453. godine, na teritoriji današnje Makedonije zabilježene su samo 32 albanske porodice, od toga 31 porodica u Tetovu i jedna katolička porodica u Skoplju.

Albanski jezik u Severnoj Makedoniji je prisutan na svim nivoima obrazovnog procesa, od osnovnog, srednjeg do visokog. U Skoplju i Tetovu postoji albansko pozorište.

Po opštinama[uredi | uredi izvor]

Udeo Albanaca po opštinama 2021. godine

Po opštinama prema popisu stanovništva 2002. albanska zajednica čini većinu u:

  1. Tetovu (70,3% sa 60,886 lica),
  2. Gostivaru (66,4% sa 54,038 lica),
  3. Strugi (56,8% sa 36,029 lica),
  4. Kičevu (opština u novim granicama1, 54,5% sa 30,932 lica),
  5. Bogovinju (95,2% sa 27,614 lica),
  6. Lipkovu (97,4% sa 26,360 lica),
  7. Želinu (99,2% sa 24,195 lica),
  8. Vrapčištu (83,1% sa 21,101 lica),
  9. Tearcu (84,4% sa 18,950 lica),
  10. Studeničanima (68,3% sa 11,793 lica),
  11. Debru (62,2% sa 11,348 lica),
  12. Aračinovu (93,8% sa 10,879 lica) i
  13. Brvenici (61,6% sa 9,770 lica),

a značajano stanovništvo čine i u

  1. Gradu Skoplju (20,49% sa 103,891 lica, od toga čine većinu u gradskim opštinama Čair (57,0% sa 36,921 lica) i Saraj (91,5% sa 32,408 lica)),
  2. Kumanovu (25,9% sa 27,290 lica),
  3. Jegunovcu (43,0% sa 4,642 lica),
  4. Dolnenima (26,7% sa 3,616 lica) i
  5. Čaški (35,2% sa 2,703 lica).

12013. godine opština Kičevo je značajno povećana priključenjem 4 susedne seoske opštine (Vraneštica, Drugovo, Zajas i Oslomej).

Parlamentarne političke stranke Albanaca u Severnoj Makedoniji[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]