Aleksandar M. Petrović
Aleksandar M. Petrović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 26. maj 1958. |
Mesto rođenja | Đakovo, FNR Jugoslavija |
Aleksandar M. Petrović (Đakovo, 26. maj 1958) je srpski filozof, prevodilac, publicista i univerzitetski nastavnik.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 26. maja 1958. godine u Đakovu, u porodici prosvetnih radnika Mihaila i Zore Petrović. Osnovnu školu završio je u Sremskoj Kamenici (1972), a gimnaziju Jovan Jovanović-Zmaj u Novom Sadu (1976). Diplomirao je 1982. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na odsecima za filozofiju i klasičnu filologiju.
Postdiplomske studije čiste filozofije završio na Univerzitetu u Novom Sadu, 1997. godine, te odbranio početkom 1998. godine magistarski rad sa temom Hegel i platonovska dijalektika. Doktorska teza Physis и kosmos (Filosofija prirode u antici i Kantov pojam tehnike prirode u optici krajnje svrhe svega što jeste), pod mentorstvom prof. dr Ivana Kolarića, odbranjena je na Univerzitetu Istočno Sarajevo 2005. godine.
Od 1986. godine nakon položenog stručnog državnog ispita, zaposlen je u Biblioteci Matice srpske na Odeljenju za staru i retku knjigu i legate, a zatim na Odeljenju za analitičko-katalošku obradu bibliotečkog materijala.
Uređivački program za duhovne nauke u smislu vođenja dijaloga o recentnim temama, sprovodio je od 1982. godine na tribini Kulturnog centra Novog Sada i Otvorenog univerziteta u Novom Sadu. U obuhvatnost razumevanja istorije događanja bila je uključena filozofija istočnoevropskih naroda (od novoplatonizma i hrišćanskog pokreta isihazma do religioznih pitanja vezanih sa pravoslavnom kulturom kako se u poimajućem iskustvu manifestvovala na našem tlu). Od značaja je spomenuti i učešće na više naučnih skupova sa referatima koji su kasnije objavljivani u publikacijama namenjenim u tu svrhu (na naučnom skupu – Antička estetika i nauka o književnosti Anice Savić-Rebac, održanom u Matici srpskoj, 1985. godine; simpozijumu o antičkim studijama održanom na Univerzitetu u Skoplju, 1989. godine; simpozijumu o 400-godišnjici kartezijanske misli u Matici srpskoj, 1996. godine; simpozijum o starini imena Srba u društvu „Serbona“ iz Niša, 1997. i 2005. godine, te simpozijumima „Slovo i mit“ koji je organizovao Centar za mitološka istraživanja Srbije, 2000, „Mitska reka Dunav“, 2001, „Mitologija Lepenskog Vira“, 2003).
Član je naučnog društva, „Centar za mitološka istraživanja Srbije“ i „Filozofskog društva Srbije“ kao i uređivačkg saveta Otačnika - časopisa za svetootačku praksu i teoriju. Trenutno radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, na predmetima: Istorija antičke filozofije i Estetike.
Bibliografija (do 2006)[uredi | uredi izvor]
Monografske publikacije[uredi | uredi izvor]
- Izložba rariteta Biblioteke Matice srpske – katalog, Novi Sad: BMS, 1988. /autorstvo vezano za popis grčkih i latinskih rariteta/
- Dositejeva traganja: 1739-1989 (zajedno sa Vesnom Sarić), Novi Sad: Muzej Vojvodine; Matica srpska, 1989.
- Duborezi filokalija: ogledi o smislu stvaralaštva u pevanju i mišljenju novije srpske književnosti, Irig: Srpska čitaonica u Irigu; Novi Sad: Stražilovo, 1991.
- Himne bogovima: život i filozofija Prokla Dijadoha /prevod, komentari, predgovor i pogovor Aleksandra M. Petrovića/, Novi Sad: Nevkoš; Istočnik, Podgorica: Oktoih, 1995.
- Kratka arheografija Srba: Srbi prema spisima starih povesnica, Novi Sad: Slovenski institut, Sremski Karlovci: Kairos, 1995. /Novi Sad: Nevkoš; Istočnik, 19972/
- Ispisi nasleđa: arheografija predantičkog i antičkog iskustva duha u savremenoj humanističkoj nauci i književnosti od srpskih starinaca i njihovih potomaka, Novi Sad: Nevkoš, 1996.
- Hegel i platonovska dijalektika: Ontologija i antropološka situacija u povesnom mišljenju, Novi Sad: Katedra za filozofiju Univerziteta u Novom Sadu, 1998. /Umnožen, ukoričen i odbranjen magistarski rad na Univerzitetu u Novom Sadu/
- Filosofska razmatranja o temeljima povesti mišljenja: Početak i mišljenje bezuslovnog u nastajanju evropske misli, Beograd: Pešić i sinovi, 1998.
- Arheologika uma: iskon filosofije u ogledalu stvarnosti – istraživanja prvobitnosti kroz razgrtanja izvornog tla života u kolu njegovih osnovnih i s njim sraslih pojava, Banja Luka: Svarog, 1999.
- Pretpostavke metafizike svejedinstva kod Prokla Dijadoha, Intelektualna diferencija kao priprema za razradu stanovišta ontološkog diferenciranja, Beograd: Projekat Rastko – Biblioteka srpske kulture na internetu, 2001.
- Opis drevnosti pismenih srpskih starina, /isto/, 2002.
- Praistorija Srba, razmatranje građe za staru povesnicu, Beograd: Pešić i sinovi, 2001, 20042.
- Priče izmišljene s vedrinom, Šabac: Zaslon, 2006.
- Arheografija naroda Jugoistočne Evrope, Beograd: IK Miroslav, 2006.
Prevodi[uredi | uredi izvor]
- Anica Savić-Rebac i Njegoševa Luča mikrokozma (prevod dela teksta napisanog na engleskom jeziku u knjizi), Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, 1986.
- Himne Prokla Dijadoha, /prevod sa starogrčkog jezika/ u – «Letopis Matice srpske» br. 441. str. 583-589., Novi Sad: MS, 1988.
- Mihajlo Psel: Razrađeni i sređeni izvodi iz učenja Asiraca, /prevod sa starogrčkog jezika/ u – «Polja» br. 352. str. 149., Novi Sad, 1989.
- Nikolaj Cvetkov Kočev: Učenje Mihaila Psela o ousía, /prevod s engl. jezika/ u – «Polja» br. 362, pp. 165., Novi Sad, 1989.
- Endru Smit: Teorijski stav novoplatonika prema teurgiji, /prevod sa engl. jezika/, u – «Polja» br. 362, pp. 150–154., Novi Sad, 1989.
- Erik Robertson Dods: Astralno telo u novo-platonizmu, drugi prilog uz prevod Proklovog spisa Prvoosnovi teologike, /prevod s engl. jezika/, u – «Polja» br. 362, pp. 159–160., N. Sad, 1989.
- Simeon Frank: Učenje o seobi duša: istorijsko-religiozni nacrt, prevod s ruskog jezika, u «Polja» br. 362, pp. 155–158., Novi Sad, 1989.
- Solovjov, Vladimir Sergejevič: Filosofska načela svrsishodnog znanja, /prevod sa ruskog jezika/, „Polja“, april, (1989). str. 163-164.
- Solovjov, Vladimir Sergejevič: Kritika apstraktnih načela, /prevod sa ruskog jezika/, „Polja“, april, (1989). str. 164.
- Prevod sa srednjovekovnog grčkog jezika prve trijade knjige: Sveti Grigorije Palama, Slovo u zaštitu sveštenih isihasta, ,“Kultura polisa“, br. 2., 2005.
- Prevod sa srednjovekovnog grčkog jezika knjige Sv. Dionisija Areopagita O božanskim imenima, «Kultura polisa», br. 3, 2006.
Ocene delatnosti dr Aleksandra M. Petrovića[uredi | uredi izvor]
- Liberty, Chicago, 1996, prikaz knjige „Arheografija Srba“ iz pera gđe. Sofije Živančević
- „Balcanica SAN“, Proklo Dijadoh /prikaz knjige posvećene prevođenju izabranih dela i studiji o Proklu Dijadohu napisao dr Miodrag Stojanović / br. 27., 1996.
- Liberty, Chicago, 1997, Serbs, the missing link, dr S. Đurić
- Dr Marko Višić, Prevod i studija o Proklu Dijadohu od Aleksandra M. Petrovića, „Sunčanik“: Bačka palanka, 2004.
- Mr Srđan Damnjanović, Predgovor, pp. 3–4., u knj. Aleksandar M. Petrović, O temeljima povesti filosofije, Beograd, 1998, Filosofska istoriosofija A. M. Petrovića, u «LMS», 2003.
- Mr Nebojša Kuzmanović, Ptolemejski obrt, Bačka Palanka, 1999.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga nastavnika i saradnika: Aleksandar Petrović“[mrtva veza], Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini, sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Petrović, Aleksandar M. Pretpostavke metafizike svejedinstva kod Prokla, E-izdanje: Projekat Rastko
- —||— Srpske starine: Opisi i tumačenja srpske povesnice, Novi Sad, 2002. —||—
- —||— „Darovitost i elite u antičkom društvu“, Međunarodni naučni skup „Daroviti i društvena elita“, zbornik Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača „Mihailo Palov“, Vršac. 2009. ISBN 978-86-7372-114-9.