Pređi na sadržaj

Aleksandar Rastović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aleksandar Rastović
Lični podaci
Datum rođenja(1969-01-20)20. januar 1969.(55 god.)
Mesto rođenjaZemun, SFRJ

Aleksandar Rastović (Zemun, 20. januar 1969) srpski je istoričar i univerzitetski profesor. Rastović je redovni profesor Opšte istorije XX veka na departmanu za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu i naučni savetnik Istorijskog instituta u Beogradu. Dr Aleksandar Rastović se bavi istraživanjem odnosa Velike Britanije i Srbije u XIX i početkom XX veka, istorijom diplomatije, istorijom Evrope i Balkana u XIX i XX veku.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Beogradu 20. januara 1969. godine. Osnovnu školu je završio na Novom Beogradu, a gimnaziju u Zemunu. Diplomirao je 1993. na Katedri za Opštu istoriju novog veka Filozofskog fakulteta u Beogradu. Magistrirao je 1999. na Filozofskom fakultetu u Beogradu na temu „Velika Britanija i Srbija 1878-1889“. Doktorsku disertaciju „Velika Britanija i Srbija 1903-1914“ je odbranio 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 1994. do 2008. je radio u Istorijskom institutu SANU. Angažovan je na projektu Istorijskog instituta u Beogradu pod imenom „Između evropskih uzora i stereotipa: srpska nacionalna integracija 1804-1918“. Jedan je od autora „Srpskog biografskog rečnikaMatice srpske i „Srpske enciklopedije“. Bio je zamenik Saveznog ministra za izbeglice, raseljena lica i humanitarnu pomoć 1999-2000, predsednik Upravnog odbora Narodnog muzeja u Užicu i član Upravnog odbora Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. Od 2013. do 2014. godine je bio posebni savetnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u vladi Republike Srbije. Sada je predsednik Upravnog odbora Državnog arhiva Srbije, član Naučnog saveta Fonda za nauku, član Saveta Beogradskog univerziteta, član Odbora za istoriju Srbije u XIX veku, član Odbora za istoriju 20. veka SANU, i član Odbora za društvene nauke Matice srpske u Novom Sadu. Od 2016. godine je naučni savetnik Istorijskog instituta u Beogradu. Od 2019. godine, vrši funkciju direktora Istorijskog instituta Beograd

Odabrana dela[uredi | uredi izvor]

  • Velika Britanija i Srbija 1878-1889, Beograd 2000.
  • Velika Britanija i Srbija 1903-1914, Beograd 2005.
  • Parlamentarne stranke u Kraljevini SHS-Jugoslaviji. Nastanak, razvoj i partijski sistemi, I-II, Beograd-Kosovska Mitrovica 2007-2008.
  • Velika Britanija i makedonsko pitanje 1903-1908. godine, Beograd 2011.
  • Englezi i Balkan 1837-1914, Beograd 2015.
  • Velika Britanija i Kosovski vilajet 1877-1912, Beograd 2015.
  • Dnevnik iz Prvog svetskog rata/Momčilo Jerotić; priredio A. Rastović, Beograd 2017.
  • Stojan Novaković, Izabrana dokumenta/priredili A. Rastović, B. Katić Miljković, B. Stojić, J. Blažić Pejić, Beograd 2017.
  • Srbi o Rajsu, tom 5/priredili A. Rastović, I. Krstić Mistridželović, R. Samardžić, Beograd 2019
  • Raznoliki istorijski spisi 1-5/ Milorad Ekmečić; priredili P. V. Krestić. A. Rastović, Novi Sad 2021.
  • Narodna skupština: ogledalo volje naroda Srbije/A. Rastović, M. Roter Blagojević, I. Borozan, Novi Sad-Beograd 2022.
  • Britanski intelektualci o srpskom i jugoslovenskom pitanju. Primer Roberta Sitona Votsona, Beograd 2023.
  • Milan Đ. Milićević, Dnevnik IV, 1. april 1882 - 31. decembar 1891. /priredio A. Rastović, Beograd 2024.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]