Aleksej Nikolajevič

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aleksej Nikolajevič
Aleksej Nikolajevič
Lični podaci
Datum rođenja(1904-08-12)12. avgust 1904.
Mesto rođenjaPeterhof, Ruska Imperija
Datum smrti17. jul 1918.(1918-07-17) (13 god.)
Mesto smrtiJekaterinburg, Sovjetska Rusija
Porodica
RoditeljiNikolaj II Aleksandrovič
Aleksandra Fjodorovna
DinastijaRomanov
cesarević, veliki knez
Carević Aleksej na imperatorskoj jahti

Aleksej Nikolajevič (rus. Алексей Николаевич; Peterhof, 12. avgust 1904Jekaterinburg, 17. jul 1918) bio je najmlađe dete ruskog cara Nikolaja II i Aleksandre Fjordovne. Kako je bio jedino muško dete, nosio je titulu cesarević (rus. цесаревич) i veliki knez (rus. великий Князь). Zajedno sa roditeljima i sestrama, ubijen je u noći 17. jula 1918. od strane Boljševika.

Kada je imao samo šest nedelja života, lekari su ustanovili da mali Aleksej boluje od hemofilije. To je bolest koja se prenosila sa majke na sina. Kada je bio mali, carević je imao dve dadilje koje su ga pazile da se ne povredi tokom igre jer je bio sklon krvarenju. Te kobne noći, kada su ubijeni, trinaestogodišnji Aleksej je bio toliko bolestan da nije mogao da hoda, te ga je otac, car Nikolaj nosio u naručju do sigurne smrti.

Šal carevića Alekseja[uredi | uredi izvor]

Ikona sa likom Svetog mučenika Alekseja i deo njegovog šala u ruskoj crkvi u Beogradu.

Sin cara Nikolaja Romanova Aleksej pogubljen je sa ostalom decom Romanovih u domu Ipatijevih. Da bi sprečio ovaj gnusni čin, u pomoć je pokušao da stigne admiral Aleksandar Vasiljevič Kolčak, ali je bilo dockan. Među stvarima koje su pronađene na stratištu, video je šal princa Alekseja.

To je bio šal koji su mu štrikale njegove četiri sestre dok je još carica majka Aleksandra Fjodorovna bila trudna sa njim. Kolčak je prepoznao šal za koji je mališan tokom detinjstva bio duboko vezan, pa ga je poslao u London velikoj kneginji, odatle je stigao u Australiju, a sa tog kontinenta u crkvu u Beograd, gde se i danas čuva.[1]

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Nikolaj I Pavlovič
 
 
 
 
 
 
 
8. Aleksandar II Nikolajevič
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Aleksandra Fjodorovna
 
 
 
 
 
 
 
4. Aleksandar III Aleksandrovič
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Ludvig II od Hesena i Rajne
 
 
 
 
 
 
 
9. Marija Aleksandrovna
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Vilhelmina Badenska
 
 
 
 
 
 
 
2. Nikolaj II Aleksandrovič
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Fridrih Vilhelm od Šlezvig-Holštajn-Zonderburg-Gliksburga
 
 
 
 
 
 
 
10. Kristijan IX Danski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Lujza Karolina od Hesen-Kasela
 
 
 
 
 
 
 
5. Marija Fjodorovna
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Vilhelm od Hesen-Kasela
 
 
 
 
 
 
 
11. Lujza od Hesen-Kasela
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Lujza Šarlota od Danske
 
 
 
 
 
 
 
1. Aleksej Nikolajevič
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Ludvig II od Hesena i Rajne (=18)
 
 
 
 
 
 
 
12. Karl od Hesena i Rajne
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Vilhelmina Badenska (=19)
 
 
 
 
 
 
 
6. Ludvig IV
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Vilhelm od Pruske (1783—1851)
 
 
 
 
 
 
 
13. Elizabeta od Pruske
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Landgravine Marie Anna of Hesse-Homburg
 
 
 
 
 
 
 
3. Aleksandra Fjodorovna
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Ernest I od Saks-Koburg i Salfelda
 
 
 
 
 
 
 
14. Albert od Saksen-Koburga i Gote
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Lujza od Saks-Koburg i Altenburga
 
 
 
 
 
 
 
7. Alisa od Velike Britanije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Edvard, vojvoda od Kenta i Strathorna
 
 
 
 
 
 
 
15. Viktorija Hanoverska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Viktorija, vojvotkinja od Kenta i Strathorna
 
 
 
 
 
 

Porodica[uredi | uredi izvor]

Sestre[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti
Olga Nikolajevna
15. novembar 1895. 17. jul 1918.
Tatjana Nikolajevna
10. jun 1897. 17. jul 1918.
Marija Nikolajevna
26. jun 1899. 17. jul 1918.
Anastasija Nikolajevna
18. jun 1901. 17. jul 1918.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ruski pečati na srcu grada, BEOGRADSKE PRIČE

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]