Pređi na sadržaj

Aleksije Ranhner

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aleksandar J. Ivković
Lični podaci
Datum rođenja(1897-09-27)27. septembar 1897.
Mesto rođenjaOdesa, Ruska Imperija
Datum smrti12. oktobar 1942.(1942-10-12) (45 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Umetnički rad
Poljestrip

Aleksije Ranhner (Odesa, 27. septembar 1897Beograd, 12. oktobar 1942) bio je srpski crtač stripova ruskog porekla. Bio je jedan od crtača okupljenih oko Beogradskog kruga, izvanredne strip-škole, čuvene i u svetskim razmerama. Bio je pripadnik Bijele garde.

Najpoznatiji stripovi: „Mermerni grad“, „Ekspres Čikago-Njujork“, „Hajduci“ (po romanu Branislava Nušića), „Građanka na prestolu“ (po romanu Svetislava B. Lazića), „Grof Monte Kristo“ (po romanu Aleksandra Dime), „David Koperfild“ (po romanu Čarlsa Dikensa), „Revizor“ (po N. V. Gogolju), „Vaskrsenje“ (po delu L. N. Tolstoja) i „Kapetanova kći“ (po romanu A. S. Puškina).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u porodici rudarskog inženjera Borisa Ferdinandoviča Ranhnera. Njegovi preci su se doselili u Rusiju iz Bavarske za vrijeme vladavine Katarine II. Nakon što je završio Realnu gimnaziju Sveti Pavle u Odesi, upisao je Tehnološki institut u Harkovu na drugoj godini prelazi u Sergijevsku artiljerijsku školu. Od 1918. pripadnik je Srpskog dobrovoljačkog korpusa, a zatim se pridružuje armiji general potpukovnika Jevgenija Karloviča Milera kao ađutant načelnika artiljerije Sjeverno-Dvinskog rejona. Preko Norveške, Švedske, Njemačke, Češke i Austrije stiže u tadašnju Jugoslaviju, na teritoriju današnje Slovenije – do grada Maribora. Od 1920. godine živi u Zemunu. Majka Neonila Petrovna Rankhner - 1923. godine živela je u Harkovu. Ranner je dobio namještenje kao štabni umjetnik u Ministarstvu odbrane, a radio je i kao umjetnik u Grafičkom institutu i Izdavačkoj kući „Narodna misao“. U radu na stripovima često mu je pomagala njegova ćerka Marina. Gotovo svi njegovi radovi objavljeni su u časopisu „Mika Miš“ koji su uglavnom bili adaptacije književnih djela. Preminuo je 1942. od bolesti srca. Njegova porodica, supruga i dvije ćerke bliznakinje Marina i Natalija već u julu 1944. godine napuštaju Jugoslaviju i završavaju u logoru za raseljena lica u Čehoslovačkoj odakle odlaze u SAD.

Stripografija[uredi | uredi izvor]

„Veseli zabavnik“[uredi | uredi izvor]

  • „Mermerni grad” 1937.

„Mali zabavnik Mika Miš“[uredi | uredi izvor]

  • „Dva cvancika” 1937.

„Zabavnik Mika Miš“[uredi | uredi izvor]

  • „Sokolovo Oko” 1937.

„Mika Miš“[uredi | uredi izvor]

  • „Grof Monte Kristo” 1937. (prema romanu A. Dime)
  • „Kapetanova kći” 1937. (prema romanu A. S. Puškina)
  • „Stari kaplar” 1937/38.
  • „Građanka na prestolu” 1938. (prema romanu Svetislava B. Lazića)
  • „Hajduci” 1938. (prema Nušićevoj komediji)
  • „Kneginja Tarakanova” 1938. (scenario V. Holmski)
  • „Avetinjski brod” 1938.
  • „Jadnici” 1938/39. (prema romanu Viktora Igoa)
  • „Jadnici” - II deo 1939.
  • „Skotland Jard je nemoćan” 1939.
  • „David Koperfild” 1939/40. (prema romanu Čarlsa Dikensa)
  • „Mali lord Fontleroj” 1940.
  • „Revizor” 1940. (prema komediji N. V. Gogolja)
  • „Uragan” 1940.
  • „Uragan” - II epizoda 1940.
  • „Vaskrsenje” 1940/41. (prema delu L. N. Tolstoja)
  • „Poštareva kći” 1940/41.
  • „Doktor Moro” 1941. (nedovršeno)

„Tarcan“[uredi | uredi izvor]

  • „Ekspres Čikago Njujork” 1938.

Integral „Uragan“[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]