Pređi na sadržaj

Almaški kraj

Koordinate: 45° 15′ 47″ S; 19° 50′ 48″ I / 45.26305° S; 19.84666° I / 45.26305; 19.84666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Almaški kraj
Administrativni podaci
GradNovi Sad
Geografske karakteristike
Koordinate45° 15′ 47″ S; 19° 50′ 48″ I / 45.26305° S; 19.84666° I / 45.26305; 19.84666
Almaški kraj na karti Novog Sada
Almaški kraj
Almaški kraj
Almaški kraj na karti Novog Sada

Almaški kraj je deo Novog Sada.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Smešten je između Almaške i Saborne crkve i obuhvata delove gradskih četvrti Podbara i Stari grad.

Granicu Almaškog kraja čine ulice Temerinska (na zapadu), Pašićeva (na jugu), zatim ulice Zlatne grede, Lončarska, Zemljane Ćuprije i Đorđa Rajkovića (na istoku), te Almaška ulica (na severu), iako se naselje delimično prostire i severno od Almaške ulice.

U administrativnom smislu, Almaški kraj je podeljen između mesnih zajednica "Podbara" (na severoistoku) i "Stari grad" (na jugozapadu).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Almaški kraj je naseljen srpskim porodicama iz sela Almaš 1718. godine, otuda i ime. Almaška crkva je sagrađena 1797. i ona je najveća pravoslavna crkva u Novom Sadu. U ovom delu Novog Sada je smeštena i nova zgrada Matice srpske.

Srpsko komorsko naselje Almaš nalazilo se severno od Novog Sada, na Almaškoj bari, između Temerina, Nadalja i Gospođinaca. Raseljeno je krajem druge decenije 18. veka. Prema popisu od 1715. u naselju je bilo 20 srpskih porodica. Godine 1718. preselile su se u Petrovaradinski Šanac, na prostor između današnje Almaške i Saborne crkve. Prozvali su ga Almaški kraj.

Iako siromašni, Almašani su odmah po dolasku izgradili hram od zemlje, šiblja, trske i dasaka. Godine 1733. podigli su malo veću crkvu. Međutim, ni ta nije zadovoljavala njihove potrebe, pa je oko i iznad stare izgrađena nova Almaška crkva, osvećena 1797. a potpuno završena 1808.

2019. godine, na sednici Republičke vlade, Almaški kraj je proglašen za zaštićenu kulturno-istorijsku celinu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Računa se da u Almaškom kraju živi oko 4.000 stanovnika, pretežno Srba.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jovan Mirosavljević, Brevijar ulica Novog Sada 1745-2001, Novi Sad, 2002.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]