Алпски козорог

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Alpski kozorog
Mužjak alpskog kozoroga (Capra ibex)
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Hordati (Chordata)
Klasa:
Sisari (Mammalia)
Red:
Papkari (Artiodactyla)
Porodica:
Rod:
Koze (Capra)
Vrsta:
C. ibex
Binomno ime
Capra ibex
Linnaeus, 1758
Rasprostranjenje alpskog kozoroga

Alpski kozorog (Capra ibex) je vrsta iz porodice koza i roda Capra. Dužina života mu je 35 godina. Preživar je i dvopapkar.

Opis[uredi | uredi izvor]

Naraste u visinu oko 90 centimetara, a u dužinu i do 150 centimetara. U težini stariji mužjaci dostižu i do 100 kilograma. Boja dlake mu je zimi zatvoreno siva, a leti crvenkasto siva. U zimskom razdoblju ima bradu, dugu oko 4 centimetra. Mužjak nosi stalne šuplje rogove koji imaju sabljast oblik, odnosno savijene u blagom luku prema nazad. Rogovi imaju četvrtast oblik, na prednjoj strani su im simetrično poređane izbočine, koje im daju naročito lep izgled. Rogovi mogu da budu teški do 15 kilograma, a mogu narasti do 1 metra. Kozorogova ženka je nešto manja od mužjaka i ima stalne rogove, koji su pravi i izrastu svega do 20 centimetara.

Kozorozi ne prave nikakve štete. Imaju odličan miris, sluh i vid. Nisu ljubopitljivi nego plašljivi, zbog čega se teško love.

Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]

Domovina alpskog kozoroga su kameni i nepristupačni predeli Alpa. Najviše ga ima u Švajcarskoj oko Mon Blana i Mon Roze. U Srbiji ga nema. Takođe, živi i u Sloveniji, gde je zbog svoje retkosti stavljen pod zaštitu države.

Hrana mu se sastoji iz raznih alpskih trava, pupuva, izdanaka i lišća alpske vegetacije.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Mužjaci i ženke su leti odvojeni, a čim nastupe hladniji dani i približi se vreme parenju, nalaze se zajedno u krdima sve do sledećeg leta. Parenje počinje na kraju godine. Ženka nosi oko pet meseci i ojari u maju obično jedno, a retko po dva jareta. Jarići imaju do kraja leta vunastu nežnu dlaku i tek u jesen, ona postaje kuštrava.

Neprijatelji mladuncima su orlovi i vukovi. Naročito stradaju zimi od nestašice hrane i lavina.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Aulagnier, S.; Kranz, A.; Lovari, S.; Jdeidi, T.; Masseti, M.; Nader, I.; de Smet, K. & Cuzin, F. (2008). Capra ibex. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.3. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 10. 2. 2020.  Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]