Алпски козорог
Alpski kozorog | |
---|---|
Mužjak alpskog kozoroga (Capra ibex) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | Hordati (Chordata)
|
Klasa: | Sisari (Mammalia)
|
Red: | Papkari (Artiodactyla)
|
Porodica: | Šupljorogi preživari (Bovidae)
|
Rod: | Koze (Capra)
|
Vrsta: | C. ibex
|
Binomno ime | |
Capra ibex Linnaeus, 1758
| |
Rasprostranjenje alpskog kozoroga |
Alpski kozorog (Capra ibex) je vrsta iz porodice koza i roda Capra. Dužina života mu je 35 godina. Preživar je i dvopapkar.
Opis[uredi | uredi izvor]
Naraste u visinu oko 90 centimetara, a u dužinu i do 150 centimetara. U težini stariji mužjaci dostižu i do 100 kilograma. Boja dlake mu je zimi zatvoreno siva, a leti crvenkasto siva. U zimskom razdoblju ima bradu, dugu oko 4 centimetra. Mužjak nosi stalne šuplje rogove koji imaju sabljast oblik, odnosno savijene u blagom luku prema nazad. Rogovi imaju četvrtast oblik, na prednjoj strani su im simetrično poređane izbočine, koje im daju naročito lep izgled. Rogovi mogu da budu teški do 15 kilograma, a mogu narasti do 1 metra. Kozorogova ženka je nešto manja od mužjaka i ima stalne rogove, koji su pravi i izrastu svega do 20 centimetara.
Kozorozi ne prave nikakve štete. Imaju odličan miris, sluh i vid. Nisu ljubopitljivi nego plašljivi, zbog čega se teško love.
Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]
Domovina alpskog kozoroga su kameni i nepristupačni predeli Alpa. Najviše ga ima u Švajcarskoj oko Mon Blana i Mon Roze. U Srbiji ga nema. Takođe, živi i u Sloveniji, gde je zbog svoje retkosti stavljen pod zaštitu države.
Hrana mu se sastoji iz raznih alpskih trava, pupuva, izdanaka i lišća alpske vegetacije.
Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]
Mužjaci i ženke su leti odvojeni, a čim nastupe hladniji dani i približi se vreme parenju, nalaze se zajedno u krdima sve do sledećeg leta. Parenje počinje na kraju godine. Ženka nosi oko pet meseci i ojari u maju obično jedno, a retko po dva jareta. Jarići imaju do kraja leta vunastu nežnu dlaku i tek u jesen, ona postaje kuštrava.
Neprijatelji mladuncima su orlovi i vukovi. Naročito stradaju zimi od nestašice hrane i lavina.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Aulagnier, S.; Kranz, A.; Lovari, S.; Jdeidi, T.; Masseti, M.; Nader, I.; de Smet, K. & Cuzin, F. (2008). „Capra ibex”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.3. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 10. 2. 2020. Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)