Pređi na sadržaj

Altoman (vojvoda u Zeti)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Prodor Altomana u djelove Zete pod Mlečanima, 1448. godine.
Pokušaj Altomanovog osvajanja Bara, 1448. godine.

Altoman je bio vojvoda i namjesnik srpskog despota Đurđa Brankovića - u Zeti, u XV vijeku. Sjedište mu je do 1439. godine bilo u Baru (danas Stari Bar) a zatim u trgu Podgorici. Sukobljavao se sa Mletačkom republikom oko trgovine solju (otvaranje trga soli u Starom gradu -Budvi). Godine 1433. je jedan od tri despotova opunomoćenika, koji su u Kotoru potpisali sporazum sa kotorskim knezom (dogovor da se srpskom despotu Brankoviću vrate: Svetomiholjska metohija i dio Paštrovića, a uslov je bio da despotove vojne snage učestvuju u smirivanju situacije u Grblju). Bio je na čelu vojnog pohoda u Donju Zetu, juna 1448. godine, kada je u dogovoru sa Crnojevićima prešao njihovu teritoriju u Gornjoj Zeti, sa 7000 pješaka i konjanika. Tom prilikom je (u sadejstvu sa gornjozetskim snagama Stefana Crnojevića) za srpskog despota zauzeo: Lušticu, Bogdašiće, Lješeviće i solane koje su nekada pripadale Balšićima. Njegovu, odnosno despotovu vlast, priznali su i Grbljani. Odredi srpskog despota, Paštrovića i Crnojevića, pod komandom Altomana, pokušali su osvojiti i grad Bar (Stari Bar) ali se tome uspješno suprotstavila mletačka posada grada (pod komandom vojvode Danila Đurića) uz pomoć plaćene ratničke družine Mrkojevića (130 domova, iz župe Prapratna, između Bara i Ulcinja). U proljeće 1452. godine, Altoman zauzima tvrđavu Žabljak (Crnojevića) ali doživljava poraz na prilazima Donjoj Zeti, u sukobu sa Stefanom Crnojevićem.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Grupa autora: „Istorija crne Gore“ knjiga 2-2, Titograd 1970.
  • Grupa autora: Istorijski leksikon Crne Gore, knjiga 1, Daly Press-Vijesti, 2006.

Vidi još[uredi | uredi izvor]