Pređi na sadržaj

Al-Hira

Koordinate: 31° 31′ 48″ S; 44° 16′ 12″ I / 31.53000° S; 44.27000° I / 31.53000; 44.27000
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Al-Hira
الحيرة
Persijska minijatura iz 15. veka o obnovi zamka u Hiri, prestonici Lahmida.
Administrativni podaci
Država Irak
PokrajinaNadžaf
Stanovništvo
Geografske karakteristike
Koordinate31° 31′ 48″ S; 44° 16′ 12″ I / 31.53000° S; 44.27000° I / 31.53000; 44.27000
Al-Hira na karti Iraka
Al-Hira
Al-Hira
Al-Hira na karti Iraka

Al-Hira (arap. الحيرة) je bio drevni grad smešten južno od Kufe u centralnom delu današnjeg južnog Iraka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Srednji vek[uredi | uredi izvor]

Al-Hira je grad od izuzetnog značaja za pre-islamsku istoriju Arapa. Ali-Hira (četvrti-sedmi vek) je bila vazal Sasanidskog carstva koje joj je pomoglo da zadrži nomadska plemena Arapa sa juga. Za vreme vladavine Lahmida Šapura II (337—358), deseti sasanidski car im je priznao prava na grad.

Grad je bio središte hrišćanstva, bio je eparhija Crkve Istoka od četvrtog do jedanaestog veka. Naročito je značajan Sveti Abdišo (sirijski: ܡܪܝ ܥܒܕܝܫܘܥ‎) koji je rođen u Majsanu (sirijski: ܡܝܫܢ‎ Mayšān) i preselio se u Al-Hiru posle učenja kod Svetog Abda. Tamo je postao izuzetno poštovan kada je izgradio manastir i počeo da živi pobožno. Sasanidski car Bahram V došao je na presto uz pomoć el-Mundira I ibn el Numana gospodara Al-Hira 420 godine. On je bio zadivljen i pokazao je veliko poštovanje kada je naišao na sveca u blizini sela Bet Arbi na svome putu nazad iz carskog pohoda na Seleukija-Ktesifont (danas Al-Madain) (sirijski: ܣܠܝܩ ܩܬܝܣܦܘܢ‎ Salīq-Qṭēspōn).[1]

Tokom 527. godine Al-Hiru su opsedali Gasanidi, jer su vizantijci sponzorisali arapske države u Siriji i Palestini. Ove dve sile bile su zauzete sovojim dugoročnim komfliktom u kome su učestvovale kao zastupnici (zaštitnici) svojih vazala. Godine 531. Sasanidi su pobedili vizantijskog generala Velizara u bici kod Kalinika južno od Edese (danas jugoistočna Turska) uz pomoć Al-Hire. Zatim je 602. Godine Hozroje II svrgnuo el Numana III el Mundira i anektirao Al-Hiru. Do muslimansko osvajanje Persije došlo je u 7. veku.

Širenje islama[uredi | uredi izvor]

Nakon bitke kod Hire, grad je zauzela vojska Rašidunskog kalifata kojom je komandovao Halid ibn el Valid maja 633. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Alcock, Anthony (2014). The Chronicle of Seert. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]