Američko bibliotekarsko udruženje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Američko bibliotekarsko udruženje
ALA logotip
SkraćenicaALA
Osnovana6. oktobar 1876.; pre 147 godina (1876-10-06)
Datum osnivanja6. oktobar 1876.; pre 147 godina (1876-10-06)
TipBezprofitno
NGO
Namena„Obezbediti liderstvo za razvoj, promociju i unapređenje bibliotečkih i informacionih usluga i profesije bibliotekarstva u cilju unapređenja učenja i obezbeđivanja pristupa informacijama za sve.”[1]
LokacijaČikago i Vašington
SedišteČikago, Ilinois, SAD
Područje delovanjaSjedinjene Države
Članovi60.301[2]
Izvršni direktorTrejsi D. Hol
PredsednikPeti Vong
Budžet$55 miliona[3]
Broj zaposlenihaproks. 300
Veb-sajtwww.ala.org

Američko bibliotekarsko udruženje (ALA) (engl. American Library Association) je neprofitna organizacija sa sedištem u Sjedinjenim Državama koja promoviše biblioteke i bibliotečko obrazovanje na međunarodnom nivou. To je najstarije i najveće bibliotečko udruženje na svetu, sa više od 57.000 članova.[4]

Logo Američkog bibliotekarskog udruženja

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Septembra 1853. godine održana je konferencija u gradu Njujorku sa namerom osnivanja stalne organizacije. Konferenciji je prisustvovalo 80 osoba. Kao predsednik izabran je Čarls K. Džuet. Odbor od petoro članova bio je zadužen da organizuje drugi sastanak 1854. godine. Nažalost, taj sastanak nikad nije održan.[5]

Tokom stogodišnje izložbe u Filadelfiji 1876. 103 bibliotekara, 90 muškaraca i 13 žena, odazvali su se na poziv Konferencije Bibliotekara koja je održana od 4. do 6. oktobra u istorijskom gradu Pensilvanije. Na kraju sastanka registar je prosleđen svima onima koji su hteli da postanu deo odbora, čineći 6. oktobar 1876. godine dan osnivanja Američkog bibliotekarskog udruženja.[5]

Kada je osnovano Američko bibliotekarsko udruženje 1876. godine, bilo je to vreme značajnih promena za društvo i biblioteke. Nova tehnologija je veoma brzo predstavljena društvu, kao i samim bibliotekama. Čak 138 godina kasnije i sa naprednom tehnologijom, misija biblioteke je ostala ista: Da obezbedi vođstvo za napredovanje, promociju, poboljšanje bibliotekčkih i informacionih usluga i profesije bibliotekara u cilju poboljšanja učenja, kao i da obezbedi dostupnost informacije svima.[5]

Odeljenja organizacije[uredi | uredi izvor]

Američko bibliotekarsko udruženje u svojoj strukturi sadrži jedanaest divizija ili odeljenja, svaka sa specijalnim tipom biblioteke ili sa specijalnom funkcijom biblioteke. Odeljenja objavljuju razne novine, knjige, kao i druge magazine, omogućujući stalno obrazovanje kroz razne oblike i publikacije. Takođe nude stipendije i nagrade, sponzorišu institute i konferencije, održavaju mrežu i kolaborativne veze. Svako odeljenje ima veliku odgovornost koja je razvijena od strane članova divizije i odobrena od Saveta ALE. Da bi neko postao član divizije prvo je morao da bude član ALE. Većina članova pripada jednoj ili više divizija.[6]

Članstvo[uredi | uredi izvor]

Zbog napredovanja u oblastima programiranja i velikog fokusa na advokaturu, profesionalno razvijanje kombinovano sa zanimljivim onlajn kursevima i članovima zajednice, ALA prestavlja jedno veoma bogato mesto  za obrazovanje. Članovi ALE su uključeni u radove vezane za njihove karijere i biblioteke. Članstvo u Američkom bibliotekarskom udruženju povezuje sve zainteresovane sa posvećenim bibliotečkim stučnjacima. Postoji nekoliko vrsta članova, kao što su personalni članovi[7],  članovi odeljenja[8], koorporativni članovi i studentski članovi. Biti član ove organizacije nudi mnogo prednosti, kao što su povećanje sposobnosti u služenju zajednice, u upoznavanju i konektovanju sa stručnjacima i svih oblasti bibliotečkog posla, razvijanju veština vođe, otkrivanje novih tehologija i inovacija, jačanje biblioteka i profesije, kao i učestvovanje i poslednjim trendovima i problemima i još mnogo toga.[9]

Publikacije[uredi | uredi izvor]

Američko bibliotekarsko udruženje predstavlja jednu od prvih opcija za poslednja izdanja knjiga koja sadrže najsavremenije informacije i periodične publikacije za biblioteke, kao i dinamične postere. ALA ima široki repertoar za promociju i dalje obrazovanje i profesionalno razvijanje, uključujući izvore koje koriste bibliotečki stručnjaci iz ALE i koji se širom sveta u hiljade biblioteka koriste. Takođe objavljuje razne postere, razglednice i promoviše bibliotekare i literaturu. ALA objavljuje dosta novina, časopisa. Jedan od časopisa je i Američke biblioteke koji se objavljuje šest puta godišnje i koji predstavlja najnovija dešavanja vezana za Američko udruženje biblioteka.[10]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Archived copy”. Arhivirano iz originala 2013-01-16. g. Pristupljeno 2013-01-19. 
  2. ^ „ALA Annual Membership Statistics”. ala.org. Arhivirano iz originala 20. 08. 2020. g. Pristupljeno 18. 12. 2019. 
  3. ^ „Financials”. ala.org. Arhivirano iz originala 2012-10-17. g. 
  4. ^ „About ALA”. About ALA (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-17. 
  5. ^ a b v admin (2008-06-09). „History”. About ALA (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-17. 
  6. ^ JHABLEY (2014-05-02). „AASL Sections”. American Association of School Librarians (AASL) (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-17. 
  7. ^ „Learn to Think Differently About Membership”. The Membership Management Report. 14 (11): 1—1. 2018-10-10. ISSN 1932-2739. doi:10.1002/mmr.31059. 
  8. ^ SBIRES (2015-02-25). „Learn About Membership Types”. Membership (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-17. 
  9. ^ admin (2010-03-10). „Join / Renew: A Few Simple Steps:”. Membership (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-17. 
  10. ^ admin (2006-07-24). „ALA Products & Publications”. Tools, Publications & Resources (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-17. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]