Amerić
Amerić | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Mladenovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 835 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 28′ 12″ S; 20° 38′ 23″ I / 44.47° S; 20.639666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Amerić je naselje u gradskoj opštini Mladenovac u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 835 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Amerić je starije naselje. Nema podataka a ni predanja o tome kada je ovo selo osnovano. Zna se samo da ono nije uvek bilo na današnjem mestu. Predanje veli da je selo nekad bilo u „selištu”, gde su danas njive, ali se o tom naselju ništa dalje ne zna. Po predanju, koje se i do danas očovalo, u selu je nekada živeo spahija Omer i po njemu je selo dobilo ime Omerić, od koga je postalo današnje ime Amerić.
Tek iz prvih desetina 19. veka imamo podataka za ovo naselje. Godine 1818. Amerić je ulazio u sastav Vićentijeve kneževine i imao je 30 kuća. Godine 1822. u Ameriću je bilo 40 kuća.[1]
Poreklo stanovništva[uredi | uredi izvor]
Kao najstarija porodica u selu smatraju se Čojanovići (pored ovog imaju danas i druga prezimena Markovići, Stepanovići i Dimitrijevići) koji vele da su njihovi stari „odavno prebegli iz Bosne zbog krvi”. U stare porodice računaju se i Vujičići koji ne znaju od kuda su starinom, ali znaju da su njihovi stari 1813. god. Bežali „preko” (u Banat), gde imaju rođake Čikirize. U stare porodice ubrajaju se i Stevanovići sa raznim prezimenima, čiji su preci došli od Peći. Stevanovići i njihovi rođaci do skora su se prezivali Vasiljevići.[2]
Do 1870. god. Deca iz ovih mesta išla su u školu u Koraćicu. Godine 1870. opštini je poklonio Miloš Vujić zemljište, a Stevan Smiljanić jednu zgradu te je tako opština 1871. godine sazidala osnovnu školu.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Amerić živi 675 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,6 godina (42,8 kod muškaraca i 46,3 kod žena). U naselju ima 272 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,97.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 4 | 1 | ||
80+ | 11 | 20 | ||
75—79 | 13 | 24 | ||
70—74 | 32 | 33 | ||
65—69 | 24 | 37 | ||
60—64 | 20 | 26 | ||
55—59 | 18 | 20 | ||
50—54 | 39 | 27 | ||
45—49 | 32 | 35 | ||
40—44 | 30 | 23 | ||
35—39 | 27 | 26 | ||
30—34 | 21 | 19 | ||
25—29 | 23 | 24 | ||
20—24 | 31 | 19 | ||
15—19 | 25 | 29 | ||
10—14 | 19 | 28 | ||
5—9 | 19 | 12 | ||
0—4 | 9 | 7 | ||
Prosek : | 42,8 | 46,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 350 | 113 | 208 | 17 | 12 | 0 |
Ženski | 363 | 68 | 205 | 84 | 6 | 0 |
UKUPNO | 713 | 181 | 413 | 101 | 18 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 201 | 51 | 0 | 1 | 81 |
Ženski | 156 | 97 | 0 | 0 | 22 |
UKUPNO | 357 | 148 | 0 | 1 | 103 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 20 | 5 | 11 | 1 | 15 |
Ženski | 1 | 1 | 13 | 5 | 3 |
UKUPNO | 21 | 6 | 24 | 6 | 18 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 2 | 5 | 1 | 5 |
Ženski | 0 | 1 | 2 | 4 | 7 |
UKUPNO | 0 | 3 | 7 | 5 | 12 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 3 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 3 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Monografija Podunavske oblast 1812-1927 „Napredak Pančevo”(1927)
- ^ »Letopis« Mesta Srbije i običaji Marina (Beč 1999).
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.