Pređi na sadržaj

Antigona (mitologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slika Antigone, autor Frederik Lejton

Antigona je prema grčkoj mitologiji bila kćerka tebanskog kralja Edipa koju je on dobio sa svojom majkom Jokastom.[1]

Mit koji je Sofokle (496. p. n. e.406. p. n. e.) dramatizovao u „Antigoni“ pripada krugu tebanskih legendi. Izdavanjem zapovesti da Polinik, Antigonin brat, ostane nesahranjen, Kreont, novi vladar Tebe, sledi atinski zakon koji ne dozvoljava pokop neprijatelja države. Porodica preminulog ima, međutim, obavezu prema njemu: mrtvi moraju da budu sahranjeni, makar simbolično, kako to Antigona i čini, pokrivanjem tela tankim slojem zemlje. Izvršavajući obavezu prema bogovima kojima pripada duša poginulog, ona krši Kreontovu zapovest.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Antigona”. Prima. Pristupljeno 17. 1. 2020. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]