Apameja (Bitinija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Apameja (starogrčki: Απάμεια Μύρλεια) poznata i kao Mirleja (Μύρλεια), Medijana, Mutanija je bio antički grad na obalama Mramornog mora u regiji Bitinija u Maloj Aziji. Apameja je bila morska luka i nalazila se oko 25 km od grada Prusa (danas Bursa). Ruševine Apameje se danas nalaze u Turskoj, par kilometara na jug od grada Mudanija (tur. Mudanya, Mudania).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad je prvobitno nosio ime Mirleja (Μύρλεια) i osnovan je kao kolonija grada Kolofon (Κολοφών). Na novcu koji je kovan u gradu između 300. i 202. godine p. n. e. se pojavljuju natpisi ΜΥΡΛ, ΜΥΡΛΕΑ i ΜΥΡΛΕΑΝΩΝ.[1]

Grad je verovatno zauzeo Filip V, kralj Makedonije u ratu protiv Pergamske kraljevine i predao ga svom savezniku Prusiju I, vladaru Bitinije oko 202. godine p. n. e. Prusij tada menja ime gradu u Apameja u čast svoje žene Apame III (Ἀπάμα).[2]

Nakon toga se nalazio u sastavu Bitinije. Tokom vladavine Mitridata VI, vladara Pontske kraljevine grad na kratko ulazi u sastav Ponta. Grad je tokom mitridatovih ratova pretrpeo razaranja. Godine 74. p. n. e. poslednji kralj Bitinije — Nikomed IV od Bitinije ostavlja kraljevstvo, a samim tim i Apameju u nasledstvo Rimu. Nakon borbi sa Mitridatom VI, Apameju zauzima antički Rim.[3] Grad postaje rimska kolonija za vreme vladavine Julija Cezara ili Oktavijana Avgusta.[2] Kolonija je bila poznata pod latinskim nazivom Colonia Iulia Concordia Apamea. Apameja je bila jedna od nekoliko rimskih kolonija u zapadnom delu provincije Asia Minor.[traži se izvor]

Za vreme vladavine Rima Apameja je imala posebnu autonomiju i privilegije u finansijskim pitanjima. Služila je obližnjoj luci Prusa sa kojom je često bila u sukobu. Apameja je bila episkopsko sedište, međutim nije poznato koji episkopi su bili na čelu eparhije i u kom vremenskom periodu.[3]

Prvi poznati rimski senator iz Bitinije je bio [Ca]tilius Longus koji je bio Apamejac. Dužnost je obavljao za vreme Vespazijana[4]

U Apameji su bili utamničeni hrišćanski svetitelji, braća Teodor i Teofan Načertani.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ancient coinage of Bythinia
  2. ^ a b Smith, William (1854). „Apamea; 4”. Dictionary of Greek and Roman Geography (1854). 
  3. ^ a b „APAMEA di Bitinia”. Enciclopedia Italiana. 1929. 
  4. ^ Swain, Simon (1996). Hellenism and Empire: Language, Classicism, and Power in the Greek World, AD 50-250. Oxford University Press. str. 209. ISBN 978-0-19-814772-5. 
  5. ^ Popović, Justin. „Žitija svetih 27. decembar”. svetosavlje.org. Arhivirano iz originala 10. 2. 2014. g. Pristupljeno 5. 1. 2014. 

Literatura[uredi | uredi izvor]