Argolida (okrug)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Okrug Argolida, Argolis
Περιφερειακή ενότητα Αργολίδας
Položaj
Država Grčka
PeriferijaPeloponez
Admin. centarNafplio
Površina2.154 km2
Stanovništvo2005.
 — broj st.108.636
 — gustina st.50,43 st./km2
 — ISO 3166-2GR-11
Poštanski broj21x xx
Registarske tabliceΑΡ
Oblasna oznaka275x0
Broj opština4
www.argolida.gr

Prefektura Argolida ili Argolis (grč. Περιφερειακή ενότητα Αργολίδας) je okrug u periferiji Peloponez i istorijskoj pokrajini Peloponez u jugozapadnom delu Grčke. Upravno središte okruga je grad Nafplio, a najveći grad je Argos.

Okrug Argolida je uspostavljen 2011. godine na mestu nekadašnje prefekture, koja je imala isti naziv, obuhvat i granice.

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Naziv orkuga nedvosmisleno upućuje na starogrčki polis i današnji grad Argos, koji je danas drugi po značaju u okrugu.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Podela okruga na 5 opština: 1 - Nafplio, 2 - Argos–Mikena, 3 - Epidavr, 4 - Ermionida
Antički ostaci u Argosu

Okrug Argolida se nalazi u istočnom delu poluostrva Peloponez. Ona izlazi na dva značajna zaliva Egejskog mora, Argoliski na jugu i Saronski zaliv na istoku. Kopnene granice okrug ima ka zapadu, severu i delom ka istoku. Sa zapada se okrug Argolida graniči sa okrugom Arkadija, sa severa sa okrugom Korint, a delom sa istoka sa enklavom okruga Ostrva na Peloponezu. Veoma mali deo okruga otpada na nekoliko sasvim malih ostrva u blizini morske obale.

Najvažniji deo okruga Argolida je središnji, koji je ravničarski i otvoren ka moru sa juga. Ovo je deo sa razvijenom poljoprivredom, a tu se nalaze i dva najveća naselja, Nafplio i Argos. Zapadni i istočni deo okruga je planinski. Najvažnije planine su Lihreja i Trahi. Pošumljenost je uglavnom vezana za središnji planinski pojas, ali postoje i šume u primorju. Tokom požara poslednjih godina stradalo mnogo površina pod šumom. Rečnih tokova nema mnogo, a i oni leti svi presuše.

Klima u okrugu Argolida je u primorskim delovima sredozemna, dok u planinskim krajevima zbog znatne visine ona prelazi u oštriju planinsku varijantu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast okruga Argolide bila je jedna od najvažnijih u doba antike, poznata kao Argolida. Najveći značaj ovaj prostor je imao u toku Mikenske civilizacije, kada su ovde bili smešteni moćni gradovi: Mikena, Tirint, Argos, Epidavr. prostor je bio značajan i u toku sledećih epoha - stare Grčke, helenističkog doba, zatim starog Rima. Kasnije ovo područje biva priključeno Vizantiji, u 13. veku osvajaju je Krstaši, da bi sredinom 15. veka područje Argolide postalo deo otomanskog carstva. Pod njima će ostati do savremenog doba.

1821. godine ovo područje bilo je jedno od prvih koja su uzela učešće u Grčkom Ustanku. Odmah po uspostavljanju države Grčke obrazovana je i velika prefektura Argolidokorintija, koja je podeljena na dve zasebne jedinice 1949. godine. Poslednjih decenija nekadašnja prefektura, a danas okrug je osavremenjen, ali je to bilo usporeno prilično brojnim šumskim požarima.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po poslednjim procenama iz 2005. godine okrug Argolida je imao blizu 110.000 stanovnika, od čega više od polovine stanovništva živi u relativno malom ravničarskom području oko gradova Nafplija i Argosa (oko 10% površine orkuga).

Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, a zvanično priznatih istorijskih manjina nema. I pored toga u okrugu živi zajednica Roma.

Gustina naseljenosti je oko 50 st./km², što je osetno manje od proseka Grčke (oko 80 st./km²). Ravničarsko područje oko je značajno gušće naseljeno, dok je udaljenije planinsko područje na zapadu gotovo pusto.

Upravna podela i naselja[uredi | uredi izvor]

Okrug Lakonija se deli na 5 opština:

  1. Argos–Mikena
  2. Epidavr
  3. Ermionida
  4. Nafplio

Naflpio je sedište okruga dok je najveći grad Argos. To su jedina dva veća grada (> 10.000 st.) u okrugu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Okrug Argolida je poznat po poljoprivredi, koja je tradicionalno razvijena, a danas je ona vezana za tržište obližnje Atine. Gaje se voće i povrće (posebno paradajz) u nizinama i masline u višim delovima.

Sve veći značaj ima i turizam i to naročito kulturološki, zbog brojnih arheoloških nalazišta vezanih za Mikensku civilizaciju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]