Pređi na sadržaj

Arheološko nalazište kao nepokretno kulturno dobro

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sirmijum u Sremskoj Mitrovici - Carska palata
Ulpijana kod Lipljana
Nekropola stećaka u Perućcu kod Bajine Bašte
Lepenski Vir kod Donjeg Milanovca
Gamzigrad-Romulijana kod Zaječara
Arheološko nalazište Belo brdo kod Vinče

Arheološko nalazište je jedna od četiri vrste nepokretnih kulturnih dobara u Srbiji. Arheološka nalazišta kao nepokretna kulturna dobra mogu imati izuzetan značaj ili veliki značaj ili samo zaštićena, bez naznačenog značaja.

Značenje pojma[uredi | uredi izvor]

Pod arheološkim nalazištem kao nepokretnim kulturnim dobrom podrazumeva se „deo zemljišta ili površine pod vodom koji sadrži ostatke građevina i drugih nepokretnih objekata, grobnih i drugih nalaza, kao i pokretne predmete iz ranijih istorijskih doba, a od posebnog su kulturnog i istorijskog značaja“ (Zakon o kulturnim dobrima R Srbije, 1994).

Kao i svako drugo kulturno dobro i arheološko nalazište se ne sme „oštetiti, uništiti, niti se bez saglasnosti, u skladu s odredbama ovog zakona, može menjati njegov izgled, svojstvo ili namena“ (Zakon o kulturnim dobrima R Srbije, 1994).

Arheološka nalazišta u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Arheološka nalazišta od izuzetnog značaja u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Arheološka nalazišta od velikog značaja u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Zaštićena arheološka nalazišta u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]