Pređi na sadržaj

Austrijski parlament

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Austrijski parlament
Österreichisches Parlament
Logo austrijskog parlamenta
Vrsta
VrstaDvodomni sistem
DomoviNacionalno veće
Savezno veće
Veb-sajt
https://www.parlament.gv.at/

Austrijski parlament (nem. Österreichisches Parlament) je dvodomno savezno zakonodavno telo Republike Austrije. Sastoji se od dva veća – Nacionalnog saveta (nem. Nationalrat) i Saveznog veća (nem. Bundesrat). U određenim slučajevima, oba doma se sastaju kao Savezna skupština (nem. Bundesversammlung). Parlament se sastaje u zgradi austrijskog parlamenta u Beču.[1]

Pregled[uredi | uredi izvor]

Nacionalni savet
  • 183 člana
  • birani direktno na opštim izborima
  • mandat: 5 godina
Savezno veće
  • promenljivo članstvo, trenutno 61 član
  • birani posredno preko pokrajinskih veća
  • promenljivo članstvo, mandat delegata varira od pokrajine
Savezna skupština

(zajednička sednica oba doma)

Nacionalni savet, ili Donji dom Parlamenta, se sastoji od 183 člana koji se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti na opštim izborima. Zakonodavni period traje pet godina, izbori se održavaju ranije ako Nacionalni savet prevremeno krene u sopstveno raspuštanje. Nacionalni savet je dominantni (iako „donji“) dom u austrijskom parlamentu, pa se termini Parlament i Nacionalni savet obično koriste kao sinonimi.[2]

Savezno veće, ili Gornji dom Parlamenta, se bira posredno, preko pokrajinskih skupština (Landtag) devet država Savezne Republike, i odražava proporcionalnu raspodelu mesta. Savezne države Austrije su zastupljene u Saveznom veću otprilike u skladu sa veličinom njihovog stanovništva. Sedišta se redistribuiraju među državama nakon svakog popisa stanovništva. Sadašnje Savezno veće se sastoji od 61 delegata. Što se tiče većine pitanja, Savezno veće ima samo pravo veta koje se može odložiti od strane Nacionalnog saveta. Međutim, Savezno veće uživa apsolutna ovlašćenja veta na zakone koji imaju za cilj da izmene ovlašćenja bilo država ili samog Saveznog veća.[3]

Savezna skupština je telo čija je funkcija uglavnom ceremonijalne prirode, a čine je poslanici oba doma parlamenta. Savezna skupština se retko sastaje, na primer, zbog inauguracije saveznog predsednika. U izuzetnim okolnostima, Ustav Austrije daje Saveznoj skupštini značajne odgovornosti. Primer za to bi bila ključna uloga Savezne skupštine u hipotetičkom opozivu saveznog predsednika.[4]

Oba doma Parlamenta, kao i Savezna skupština, zasedaju u zgradi parlamenta koja se nalazi u bečkoj Ringštrase. Od 2017. do 2020. sastajali su se u zgradi Hofburga zbog rekonstrukcije zgrade parlamenta.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „National Council, Federal Council and Federal Assembly”. www.parlament.gv.at. Arhivirano iz originala 09. 08. 2022. g. Pristupljeno 2020-12-23. 
  2. ^ „Nationalratswahlen”. oesterreich.gv.at - Österreichs digitales Amt (na jeziku: nemački). Pristupljeno 2022-12-05. 
  3. ^ „Bundesrat | Parlament Österreich”. www.parlament.gv.at. Pristupljeno 2022-12-05. 
  4. ^ Bundesversammlung (Österreich) (na jeziku: nemački), 2022-06-25, Pristupljeno 2022-12-05 
  5. ^ „Letzte Sitzung im alten Plenarsaal”. wien.orf.at (na jeziku: nemački). 2017-07-13. Pristupljeno 2022-12-05. 

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Walter Donatus Megner: Die Rezeption antiker Architektur durch Theophil Hansen am Beispiel des Wiener Parlamentsgebäudes. Wien 2007, nicht im Buchhandel. Signatur Parlamentsbibliothek Wien: 68.597
  • Gertrude Aubauer: Hohes Haus, Possen, Pannen, Pointen. Verlag Ueberreuter. 2001. ISBN 3-8000-3804-8.
  • Christoph Konrath: Was macht eigentlich das Parlament?
  • Wilhelm F. Czerny, Konrad Atzwanger: Das österreichische Parlament – zum Jubiläum des 100jährigen Bestandes des Parlamentsgebäudes. Verlag der Österreichischen Staatsdruckerei, Wien . 1984. ISBN 3-7046-0027-X.
  • Gustav Kolmer: Parlament und Verfassung in Österreich. Band 1–8, Wien 1902–1914

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]