Pređi na sadržaj

Ahat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ahat
KategorijaMineral
Identifikacija
Tvrdoća po Mosu7
Ahat, sardoniks
Ahat velik 2,5 cm

Ahat (engl. Agate, fr. Agate, nem. Achat, rus. Агат) je mineral i dragi kamen različitih boja. Predstavlja nagomilavanje različitih oblika kvarca, uglavnom kalcedona, koji je mikrokristalizovana silikatna kiselina. Upotrebljava se za izradu nakita. Ahat je dobio ime po reci Ahat (sada Drilo) na Siciliji, gde je prvi put nađen.

Geneza i karakteristike[uredi | uredi izvor]

Većina ahata nalazi se u vulkanskim stenama ili starim otvrdlim lavama. U šupljinama, koje su nastajale u rastopljenoj masi, a koju je onda delimično ili potpuno ispunjavala siliktna materija. Takav ahat pokazuje paralelne linije.

Fizičko-hemijska svojstva[uredi | uredi izvor]

Ima stepen tvrdoće 7 po Mosovoj skali. Ne rastvara se u kiselinama, sem u HF. Neproziran je. Različite boje ahata potiču od prisustva (primesa) različitih jedinjenja gvožđa i mangana.

Nalazišta[uredi | uredi izvor]

Predanja vezana sa ahatom[uredi | uredi izvor]

U davna vremena koristio se za izradu nakita, pečata, posuda. Kada se od ahata pravilo ogledalo sujeverni su ga koristili protiv vradžbina. U vreme renesanse u Italiji koristio se kao talisman.

Reference[uredi | uredi izvor]