Ahajski rat
Ahajski rat predstavlja ustanak Ahajskog saveza protiv rimske vlasti 146. godine p. n. e. Rimljani su ugušili ustanak nakon čega je savez raspušten.
Rat[uredi | uredi izvor]
Ahajski savez smatrao je da je došao čas da se podigne ustanak protiv Rimljana. Činilo se da sve ide u prilog tome; Rimljani su se spremali da pokrenu Treći punski rat, u Španiji izbija pobuna, a Andrisk je predvodio ustanike u Makedoniji. Za povod je poslužio sukob saveza i Sparte. Spartanska vojska potpuno je poražena. Rimljanima je to bio dovoljan razlog da savezu objave rat i raskrste sa razmiricama koje su im otežavale vođenje politike u Grčkoj. Izaslanici su sazvali vanredan sastanak u Korintu gde je odlučeno da Senat treba izdvojiti Spartu, Argos i Orhomen iz Saveza.
Metel ulazi u Tesaliju i nanosi poraz ahajskoj vojsci kod Termopila. Potom opseda Korint. Godine 146. p. n. e. smenjen je Lucijem Mumijem koji bez problema osvaja Korint. Tada je ovaj slavan grad izložen pljački i razaranju Rimljana. Time je rat završen. Ahajski savez je raspušten, ali Grčka ipak nije postala rimska provincija. Centralna uprava prepuštena je makedonskom vladaru dok je upravljanje lokalnim poslovima pripalo domaćim magistratima.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Istorija starog Rima — N. A. Maškin, Naučna knjiga, 2002. godina