Ahvahski jezik
Ahvahski jezik | |
---|---|
Ašvalъi micIi | |
Region | Rusija |
Broj govornika | 210[1] (2010) |
Severoistočnokavkaski jezici
| |
Jezički kodovi | |
ISO 639-3 | akv |
Andijski jezik je jedan od jezika koji pripada grupu sjeveroistočnih kavkaskih jezika koji pripada Avar-andijskoj podgrupi jezika koju govori oko 6.800 etničkih pripadnika Ahvahaca koji su dobijeni 2010. godine.,[2] Danas se ovim jezikom služi oko 210 (2010. godina) pripadnika ove polulacije. Ahvahski jezik ima nekoliko dijalekata, mada se izvori ne slažu o broju. Etnološki spisi razlikuju Kakib, Severni Ahvahcki i Južni Ahvahci (koji se dalje mogu podjeliti na Tlianub i Tsegob).[3]
Izdato je nekoliko publikacija koji su napisani na ahvahskom jeziku, ali su većinu govornika ahvahskih sela usvojili avarski jezik kao književni.
Gramatika[uredi | uredi izvor]
Nekoliko primjera u kojima bi se moglo prikazati jedan dio gramatičkih pravila.
- Jaše q:'eɬ:-a j-et-e j-i:ni
„Djevojka je otrčala kući”
- Ak:'o-de riɬ:'i b-iž-e q:'-e:ni.
„Žena je spremila i jojela meso”
Konsonanti[uredi | uredi izvor]
Gledajući ovu tabelu postoje sličnosti sa avarskim pismom.
Usneni | Zubni | Nadzubni | Prednjonepčani | Zadnjonepčani | Uvalarni | Faringealni konsonant | Glotalni konsonat | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
central | Lateralni suglasnik | ||||||||||||||
zvučni | zvučni i bezvučni | zvučni | bezvučni | zvučni | bezvučni | zvučni | bezvučni | zvučni | bezvučni | ||||||
Nazalni | m | n | |||||||||||||
Praskavi suglasnik | glas | b | d | ɡ | |||||||||||
bezvučni | p | t | k | kː | ʔ | ||||||||||
Ijektivni konsonanti | pʼ | tʼ | kʼ | kːʼ | |||||||||||
Afrkatski suglasnik | zvučni | d͡ʒ | |||||||||||||
bezvučni | t͡s | t͡sː | t͡ʃ | t͡ʃː | t͡ɬ | t͡ɬː | q͡χ | q͡χː | |||||||
Ijektivni konsonanti | t͡sʼ | t͡sːʼ | t͡ʃʼ | t͡ʃːʼ | t͡ɬʼ | t͡ɬːʼ | q͡χʼ | q͡χːʼ | |||||||
Fraktivni konsonanti | bezvučni | s | sː | ʃ | ʃː | ɬ | ɬː | ç | x | xː | ħ/ʜ [1] | h | |||
zvučni | v | z | ʒ | ɣ | ʕ/ʢ [1] | ||||||||||
Trepetavi konsonanti | r | ||||||||||||||
Približni suglasnici | l | j |
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Creissels, Denis. 2009. Participles and finiteness: the case of Akhvakh. Linguistic Discovery, vol 7:1. http://journals.dartmouth.edu/cgi-bin/WebObjects/Journals.woa/2/xmlpage/1/article/334.
- Creissels, Denis. 2010. Specialized converbs and adverbial subordination in Axaxdərə Akhvakh. In Clause linking and clause hierarchy: Syntax and pragmatics, ed. by Isabelle Bril. Amsterdam: John Benjamins. pp. 105–142.
- Magomedova, Patimat and Abdulaeva, Indira. 2007. Axkaxsko-russkij slovar'. Maxačkala: Dagestanskij Naučnyj Centr Rossiskoj Akademii Nauk.