Ašur-ubalit II
 | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Ašur-ubalit II je bio poslednji kralj Novoasirske države. Vladao je od 612. do 605. godine p. n. e.
Vladavina[uredi | uredi izvor]
Nakon Asurbanipalove smrti, Novoasirsko kraljevstvo slabi velikom brzinom. Rezultat je slabljenje asirske kontrole nad Vavilonijom na čije čelo 626. godine p. n. e. dolazi Nabopolasar. Nakon učvršćivanja vlasti u Vaviloniji, Nabopolasar kreće u pohode na asirske teritorije. U savezu sa međanskim vladarom Kijaksarom, Nabopolasar u narednim godinama osvaja sve važnije asirske gradove uključujući i Ašur i Ninivu. Međutim, nakon pada Ninive, Novoasirsko kraljevstvo još uvek nije bilo poraženo. Asirac Ašur-Ubalit proglasio se za novog asirskog kralja i nastavio sa pružanjem otpora. Podršku mu je pružao i egipatski faraon Psametih I. Postavio se za kralja u Haranu. Kombinovane snage Međana i Vavilonaca porazile su ga oko 605. godine p. n. e. Asirsko carstvo prestalo je da postoji. Nasledilo ga je Novovavilonsko carstvo.
Asirski kraljevi[uredi | uredi izvor]
| Srednjoasirski period | ||
| Ime kralja | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|
| Eriba-Adad I | 1380–1353 | "sin Ašur-bel-nišešua" |
| Ašurubalit I | 1353–1318 | "sin Eriba-adada" |
| Enlil-nirari | 1317–1308 | "sin Ašur-ubalita" |
| Arik-den-ili | 1307–1296 | "Sin Enlil-nirarija" |
| Adad-nirari I | 1295–1264 | "sin Arik-den-ilija" |
| Šalmanasar I | 1263–1234 | "sin Adad-nirarija" |
| Tukulti-Ninurta I | 1233–1197 | "sin Šalmanesera" |
| Ašur-nadin-apli | 1196–1194 | |
| Ašur-nirari III | 1193–1188 | "sin Ašur-nadin-aplija" |
| Enlil-kuduri-usur | 1187–1183 | "sin Tukulti-Ninurte" |
| Ninurta-apal-Ekur | 1182–1180 | "sin Ili-pade" |
| Počevši od Ašur-Dana I, datumi srednje i donje hronologije se poklapaju | ||
| Ašur-Dan I | 1179–1133 | "sin Ašur-nadin-aplua" |
| Ninurta-tukulti-ašur | 1133 | "sin Ašur-Dana" |
| Mutakil-Nusku | 1133 | |
| Ašur-reš-iši I | 1133–1115 | "sin Mutakil-Nuskua" |
| Tiglat-Pilesar I | 1115–1076 | "sin Ašur-reš-išija" |
| Ašarid-apal-Ekur | 1076–1074 | "sin Tiglat-pilesera" |
| Ašur-bel-kala | 1074–1056 | "sin Tiglat-pilesera" |
| Eriba-Adad II | 1056–1054 | "sin Ašur-bel-kala" |
| Šamši-Adad IV | 1054–1050 | "sin Tiglat-Pilesera" |
| Ašur-nasir-pal I | 1050–1031 | "sin Šamši-Adada" |
| Šalmanasar II | 1031–1019 | "sin Ašur-nasir-pala" |
| Ašur-nirari IV | 1019–1013 | "sin Šalmanesera" |
| Ašur-rabi II | 1013–972 | "sin Ašur-nasir-pala" |
| Ašur-reš-iši II | 972–967 | "sin Ašur-rabija" |
| Tiglat-Pilesar II | 967–935 | "sin Ašur-reš-išija" |
| Ašur-Dan II | 935–912 | "sin Tiglat-Pilesera" |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Istorija starog istoka - Ameli Kurt, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2012. godina