Babe (Sopot)

Koordinate: 44° 31′ 28″ S; 20° 31′ 22″ I / 44.5245° S; 20.522833° I / 44.5245; 20.522833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Babe
Pogled na Babe
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
Gradska opštinaSopot
Stanovništvo
 — 2022.Pad 307
Geografske karakteristike
Koordinate44° 31′ 28″ S; 20° 31′ 22″ I / 44.5245° S; 20.522833° I / 44.5245; 20.522833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Babe na karti Srbije
Babe
Babe
Babe na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Babe je naselje u Gradskoj opštini Sopot u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2022. bilo je 307 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Babe se nalazi u dolini istoimenog potoka, severozapadno od Sopota. Babe su naselje novijeg datuma. U „Spisku alija Beogradske Nahije nalazeći se u 1834. godini“ pod N.12 (Državna arhiva, Beograd) pominje se alija Babe koja „ soderžava u sebe dužine i širine po ¾ od sata. U ovoj aliji (Alija-spahiska zemlja koja je posle odlaska Turaka pripadala Srbima ) nalazi se svega oraće zemlje 191 dan, zavate D., kosanice 230 ko. I vinograda 67 motika; ostalo je sve žirorodna gora, ševarice nema. U lug zarasle zemlje nema. Ziratna pak zemlja više je divjačna. Na ovoj aliji naseljeno selo Babe još u vreme pokoinog G-ra Đorđa koje se iz 24 kuće sastoi i ono svu ziriti. Spahiji ništa nije plaćao osim običnog desetka.“

Na osnovu ovoga može se utvrditi, da je ovo naselje postalo prvih desetina 19. veka. Na ovoj aliji najpre su se naselili preci Novićića-Simića. Oni su starinom od Sjenice, odakle su prvo došli u Đurince, pa pošto su im se tu „mitiljavile ovce“ pređu i nasele se u Babe.. (podaci datiraju od 1718—1925. g).[1][2]

Ovde se nalazi Crkva Svetog despota Stefana u Babama.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Babe živi 282 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,2 godina (47,1 kod muškaraca i 49,2 kod žena). U naselju ima 129 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,57. (prema popisu iz 2011. godine)

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. i 21. veka (bez podatak sa poslednjeg popisa stanovništva)
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 606
1953. 632
1961. 532
1971. 371
1981. 297
1991. 278 276
2002. 332 340
2011. 348
2022. 307
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
315 94,87%
Makedonci
  
5 1,50%
Ukrajinci
  
4 1,20%
Hrvati
  
2 0,60%
Jugosloveni
  
2 0,60%
Crnogorci
  
1 0,30%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26. dr. B. M. Drobnjaković Kosmaj (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica) i iz „Letopisa“ opštine sela Vodanj.
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]