Badija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Badija
Geografija
Površina0,971 km2
Administracija

Badija je najveće ostrvo Korčulanskog arhipelaga u hrvatskom delu Jadranskog mora površine 0,97 km²[1]. Pošto je granica između ostrva i ostrvca 1 km² Badija je najveće ostrvce u Hrvatskoj. Smešteno je u istočnom delu Pelješkog kanala, blizu grada Korčule. Krečnjačke je građe, obraslo makijom i borovinom. Ima prijatnu klimu. Dužina obalske linije je 4,16 km[1].

Prvi put se pominje 1368. godine kao Školj (ostrvo) Svetog Petra (Scolenum sancti Petri). Godine 1392. naseljavaju ga franjevci iz Bosne.

Ime Badija je dobilo po samostanu (lat. abbatia - opatija) koji je izgrađen na prelasku iz XV u XVI vek. Današnja crkva je renesansno delo, a monumentalni klaustar sagradili su korčulanski majstori u XV-XVI veku. Samostan je doživeo razne prepravke, 1909. godine je proširen i dograđen. Posle oslobođenja u Drugom svetskom ratu franjevci su ga napustili, a 1950. godine je preuređen u sportski centar i odmaralište.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]