Balkanske igre

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Balkanske igre (BI) su regionalna sportska takmičenja u različitim sportskim granama između zemalja Balkanskog poluostrva. U nekim sportovima to takmičenje nosi naziv igre, a u nekim prvenstvo ili kup pri čemu je bez obzira na naziv uvek reč o službenom sportskom takmičenju za područje Balkana.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvi put se raspravljalo o mogućnosti organizovanja Balkanskih atletskih igara 1924. godine na godišnjoj skupštini Jugoslovenskog lakoatletskog saveza. Ideja je otišla u javnost 1927. kada je bugarska nacionalna federacija predložila organizovanje takmičenja mladih iz svih zemalja Balkana,

Kao prvi domaćin predložena je Sofija. Iste godine Jugoslavija predlaže održavanja plivačkog prvenstva Balkana u Splitu, ali se sve završilo samo na predlozima. Godinu dana kasnije 1928. pred održavanje Olimijskih igara u Amsterdamu, grčki savez pokreće akciju za održavanje Balkanskih igara. Na sastanku u Amsterdamu neposredno po završetku Olimpijskih igara, predstavnici balkanskih zemalja su jednoglasno odlučili da se 1929. godine u Atini održe probne Balkanske igre u atletici. Na tim igrama su učestvovali atletičari iz Bugarke, Grčke, Jugoslavije i Turske. Tada su izrađene i službene propozicije Balkanskih igara, koje je za Jugoslaviju potpisao Miroslav Dobrin. Tim propozicijama je utvrđeno daće se igre u atletici održavati svake godine i da će zemlje koje budu učestvovale na igrama poslati najmanje 20 takmičara i jednog rukovodioca. Tada je izdato i saopštenje kojim se potvrđuje ravnopravnost svih učesnika igara, i pravo Grčke da organizuje prve igre. Bilo je dogovoreno da se ubuduće igre organizuju u onim sportovima koji se neguju u Balkanskim zemljama.

Prve službene igre u atletici održane su u Atini 1930. godine. Od tada pa do 1940. održano je 11 takvih takmičenja. Između dva rata održane su još igre u rvanju (6 puta), fudbalu (7 puta) i biciklizmu (1 put). Posle završetka Drugog svetskog rata igre se obnavljaju, pa su 1946. održane i u gimnastici, fudbalu, odbojci, plivanju, vaterpolu, streljaštvu i šahu, a 1947. su proširene na boks i skijanje. Atletska takmičenja su obnovljena 1953. održavanjem 12. Balkanskih igra u Atini. Tokom 1947. i do prve polovine 1948. takmičenja u nekim sportovima su proširene sa učesnicima iz Mađarske, Čehoslovačke i Poljske, pa su održane pod nazivom Balkansko-srednjoevropke igre. Kasnije je u program uvrštene i košarka (1959. za muškarce, a 1963. za žene), tenis (1960. za muškarce, a 1966. za žene) stoni tenis (1964), automobilizam (1969) i biciklizam (1971).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija fizičke kulture JLZ Zagreb, 1974
  • Trideset godina 48–78 Atletskog saveza Srbije — Beograd 1981. Atletski savez Srbije
  • Četrdeset godina 48–88 Atletskog saveza Srbije — Beograd 1988. Atletski savez Srbije