Banovo brdo
Banovo brdo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Grad | Beograd |
Opština | Čukarica |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 46′ 33″ S; 20° 25′ 06″ I / 44.775833° S; 20.418333° I |
Banovo brdo je urbano naselje, brdo i centar oštine Čukarica u Beogradu. Povezano je Požeškom ulicom sa centrom Beograda, koja se ka jugu nastavlja na Ibarsku magistralu. Banovo brdo je oivičeno Čukaričkom padinom, Adom Ciganlijom, Košutnjakom, Topčiderom i Žarkovom, dok ga Most na Adi povezuje sa Novim Beogradom. Na istočnim padinama nalaze se dva naselja — „Golf“ i „Sunčana padina“.
Ime je dobilo po Matiji Banu, dubrovačkom političaru i diplomati, koji je živeo ovde sredinom 19. veka.[1]
Istorija Banovog brda[uredi | uredi izvor]
Nađeni predmeti u blizini Save otkrivaju da su u mlađem paleoitu pre oko 10.000 godina živeli ljudi na prostoru današnjeg Banovog brda.[traži se izvor] Za vreme turske vlasti, na mestu Banovog brda, nalazilo se Golo brdo, koje su meštani nazivali i Ordija. Opčinjen ovim uzvišenjem, tada u okolini Beograda koje još bilo nenaseljeno, Matija Ban zatražio je od Beogradske opštine da otkupi jedan deo terena ovog naselja. Zbog velikih zasluga koje je Matija Ban učinio Srbiji, opština mu je oko 1850. godine poklonila veliko imanje, koje se otprilike nalazilo na vrhu današnje ulice kneza Višeslava. Matija Ban je 1851. godine na svom imanju sagradio letnjikovac, a kasnije i manje zgrade, mlekaru, vinograde i voćnjake. Krajem 19 veka Matiju Bana slede bogati ljudi, koji na Banovom brdu grade vile, dok na obali Čukaričkog rukavca počinju da se prave fabrike i niču radničke kolonije. Golo brdo je često menjalo ime, međutim po dolasku Matije Bana, pa je još za vreme njegovog života ovo brdo nazivano Banovac. Nakon toga smenjivali su se razni nazivi, međutim početkom 20 veka veka je ponelo naziv koji i danas ima — Banovo brdo.[2]
Pre Drugog svetskog rata na Banovom brdu, i Košutnjaku, se smučalo.[3] Pijaca je podizana 1937.[4] U kraju Mihailovac je pre Drugog svetskog rata postojao "Serum zavod Paster A.D.", čiji su svinjski obori naokolo širili zadah.[5]
Sportski sadržaji i zelenilo[uredi | uredi izvor]
Banovo brdo poseduje nekoliko parkova, najveći i najpoznatiji su oni kod osnovna škole Filip Kljajić Fića i park „Banovo brdo“, najveći park u naselju i opštini Čukarica koji se nalazi u blizini osnovne škole Josif Pančić. Park poseduje i teretanu na otvorenom, dečije igralište, a na samom ulasku nalazi se spomenik palim borcima iz Drugog svetskog rata. U neposrednoj okolini nalazi se Ada Ciganlija i Košutnjak, koji su pogodni za fizičke aktivnosti, vožnju bicikla, kupanje ili odmaranje u prirodi. Na Banovom brdu nalazi se i stadion fudbalskog kluba Čukarički. U neposrednoj blizini naselja nalazi se i beogradski hipodrom.
Obrazovanje i kultura[uredi | uredi izvor]
Na Banovom brdu nalazi se veliki broj obrazovnih insitucija i to
Fakulteti :[6]
- Osnovna i srednja škola Ruđer Bošković
- Muzička škola Vatroslav Lisinski
- Specijalna osnovna škola Miloje Pavlović
- Osnovna škola Banović Strahinja
- Osnovna škola Josif Pančić
- Osnovna škola Filip Kljajić Fića
- Hemijsko-prehrambena tehnološka škola
- Trinaesta beogradska gimnazija
- Privatna osnovna škola „Bejza“
Na Banovom brdu nalazi se i Kulturni centar Čukarica.
- Biblioteka „Laza Kostić”
- Teatar na Brdu.
Verski objeti na Banovom brdu[uredi | uredi izvor]
Ostali objekti[uredi | uredi izvor]
- Bioskop „Roda“ i „Šumadija“
- Dom Zdravlja Čukarica
- Stadion fudbalskog kluba Čukarički
- Republički hidrometeorološki zavod Srbije
i mnogi drugi trgovinski i zanatski objekti, kao i poslovni prostori i hoteli.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Do Banovog brda se gradskim prevozom koje obezbeđuje GSP Beograd može stići autobusima
- linija 57 Banovo brdo — Golf naselje[10]
- linija 49 Banovo brdo — naselje Stepa Stepanović,Voždovac).[11]
- linija 50 Banovo brdo — Ustanička ulica,Voždovac[12]
- linija 85 Banovo brdo — Borča[13]
- linija 512 Banovo brdo — Sremčica.[14]
- linija 531 Banovo brdo — Rušanj[15]
- linija 532 Banovo brdo — Rušanj[16]
- linija 533 Banovo brdo — Orlovača[16]
- linija 23 Karaburma — Vidikovac.[17]
- linija 53 Zeleni venac — Vidikovac[18]
- linija 51 Bele Vode - Savski Trg
- linija 52 Cerak Vinogradi - Zeleni venac
- linija 87 Čukarička padina - Banovo brdo - Čukarička padina
- a[10]
- linija 37 Pančevački most — Kneževac.[19]
- linija 89 Novi Beograd,Blok 72 — Vidikovac[20]
I tramvajima
- linija 12 Omladinski stadion — Banovo brdo[21]
- linija 13 Blok 45 — Banovo brdo[22]
I minibus linijom
- linija E2 Petlovo brdo — Železnička stanica Dunav[23]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Banovo brdo
-
Opština Čukarica
-
Pogled na Banovo brdo i stadion FK Čukarički
-
Crkva Svetog Đorđa
-
Crkva Svetog Đorđa
-
Pogled na Banovo brdo sa Ade Ciganlije
-
Pogled na stadion FK Čukarički
-
Zgrada Šumarskog fakulteta, osnovanog 1919. godine
-
Fakultet sporta i fizičke kulture
-
XIII Beogradska Gimnazija
-
Ulica Nikolaja Gogolja
-
Rekonstrukcija Požeške ulice 2009.
-
Požeška, „Ulica otvorenog srca” 1. januar 1917.
-
Požeška ulica zimi
-
Park na Banovom brdu zimi
-
Dom zdravlja
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kako je Banovo Brdo dobilo ime? („Portal Dnevno.rs“ 21.avgust 2014)
- ^ Kako se širila Čukarica („Politika“, 2. jul 2011)
- ^ Smučari na Banovom Brdu i u Košutnjaku, Vreme, 30. dec. 1939, str. 7, ili "Vreme", 21. jan. 1940, str. 8, digitalna.nb.rs
- ^ "Politika", 19. jul 1937
- ^ "Politika", 8. avg. 1940
- ^ Fakulteti na Banovom brdu
- ^ Osnovne škole na Čukarici(Banovom brdu)
- ^ Srednje škole na Banovom brdu
- ^ Katolička crkva Svetih Ćirila i Metodija na gugl mapama
- ^ a b GSP Beograd, linija 57
- ^ GSP Beograd, linija 49
- ^ GSP Beograd, linija 50
- ^ GSP Beograd, linija 85
- ^ GSP Beograd, linija 512
- ^ GSP Beograd, linija 531
- ^ a b GSP Beograd, linija 532
- ^ GSP Beograd, linija 23
- ^ GSP Beograd, linija 53
- ^ GSP Beograd, linija 37
- ^ GSP Beograd, linija 89
- ^ GSP Beograd, linija 12
- ^ „GSP Beograd, linija 13”. Arhivirano iz originala 25. 6. 2012. g. Pristupljeno 3. 3. 2017.
- ^ „GSP Beograd, linija E2”. Arhivirano iz originala 4. 3. 2017. g. Pristupljeno 3. 3. 2017.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]