Pređi na sadržaj

Basen Mari—Darling

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa basena

Basen Mari—Darling (engl. Murray-Darling basin) je veliki rečni basen u jugoistočnoj Australiji. Zahvata jednu sedminu površine kontinenta. Ukupna dužina mu je 3.375 kilometara, a površina oko jedan milion km².

Geografija[uredi | uredi izvor]

Basen je smešten između Velikog arteškog basena na severu i zapadu i Velikih razvodnih planina na istoku i jugu. Zahvata površinu od oko 1.100.000 km². Prostire se kroz skoro celu Viktoriju i Novi Južni Vels, a manjim delom zalazi u Južnu Australiju i Kvinslend. Osnovu basena, tačnije rečnog sistema čine reka Mari i njena pritoka Darling. Od značaja su i ostali tokovi i pritoke poput Marambidžija, Kulgoe, Barvona i dr.

Odlike[uredi | uredi izvor]

Dno basena je izgrađeno od jezersko-rečnih sedimenata i gline. Uravnjen je erozivnim procesima i male je nadmorske visine (do 500 metara) Prima malu količinu padavina, 250-300 milimetara, ali se uprkos tome ovde nalazi 70% svih irigacionih sistema u državi. Odve se ostvaruje oko 45% ukupne poljoprivede Australije, što ga svrstava u najznačajnije privredne regione u zemlji. Osim pomenutog, voda ovih reka služi za navodnjavanje, vodosnabdevanje gradova i kao hidroenergetski potemncijal.


Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vujadinović, S. (2009): Regionalna geografija Australije, Geografski fakultet, Beograd