Pređi na sadržaj

Bežeck

Koordinate: 57° 47′ 00″ S; 36° 42′ 00″ I / 57.783333° S; 36.7° I / 57.783333; 36.7
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bežeck
Бежецк
Preobraženjska crkva u Bežecku
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSredišnji FO
Oblast Tverska oblast
RejonBežecki rejon
Osnovanprvi pomen 1137.
Status grada1775.
Stara imenaGorodeck (do 1766)
Stanovništvo
Stanovništvo‍
 — 2014.23.112
 — gustina1.359,53 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate57° 47′ 00″ S; 36° 42′ 00″ I / 57.783333° S; 36.7° I / 57.783333; 36.7
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina145 m
Površina17 km2
Bežeck na karti Rusije
Bežeck
Bežeck
Bežeck na karti Rusije
Bežeck na karti Tverske oblasti
Bežeck
Bežeck
Bežeck na karti Tverske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj171980
Pozivni broj+7 48231
Registarska oznaka69
OKATO kod28 405
OKTMO kod28 604 101 001
Veb-sajt
bezhetsk.tv

Bežeck (rus. Бежецк) grad je u evropskom delu Ruske Federacije i administrativni centar Bežeckog rejona smeštenog u istočnom delu Tverske oblasti.

Prema procenama nacionalne statističke službe, u gradu je 2014. živelo 23.112 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Bežeck nalazi se u severoistočnom delu Tverske oblasti na zapadnim obroncima morenskog Bežečkog vrha, na oko 126 km severno od administrativnog centra oblasti grada Tvera. Kroz grad u smeru jug-sever protiče reka Mologa koja upravo u gradu prima svoju desnu pritoku Ostrečinu .

Bežeck važi za jedan od najhladnijih gradova Tverske oblasti i poznat je po čestim prodorima hladnog vazduha. Tako je upravo u Bežecku u februaru 2012. izmerena temperatura od čak −37,6°C[1] što je najniža temperatura ikada izmerena na području današnjeg Centralnog federalnog okruga. U prvoj polovini marta 2013. u gradu je izmerena temperatura od −30,5°C.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grb (1780)

Na oko 20 kilometara severno od današnjeg grada Bežecka nalazi se selo Bežiči koje se prvi put pominje u novgorodskom letopisu iz 1137. godine. Naselje pod imenom Bežecki Verh u vreme nastanka tog letopisa služilo je kao središte Bežecke pjatine tadašnje Novgorodske zemlje. Ime naselja verovatno potiče od reči „бежь“ koja označava bežanje ili izbeglištvo. Prema nekim dokumentima veruje se da su naselje Bežiči osnovale izbeglice iz Novgoroda.

Kako je tverski knjaz Svjatoslav Jaroslavič razorio Bežiče 1272. godine naselje je premešteno u tvrđavu Gorodeck na mestu savremenog Bežecka.

Krajem XIV veka naselje ulazi u sastav Moskovske kneževine. Sve do 1766. naselje je bilo poznato pod imenom Gorodeck. Administrativni status grada dobija 1775. godine. U periodu od 1796. do 1929. tu se nalazio centar Bežečke parohije tadašnje Tverske gubernije.

Kroz grad je 1876. prošla železnica zahvaljujući kojoj Bežeck počinje da se pozicionira kao važan trgovački centar, a posebno je bila razvijena trgovina lanom.

Godine 1929. postaje administrativnim centrom Bežeckog rejona i Bežeckog okruga Moskovske oblasti, a nakon osnivanja Kalinjinske oblasti (danas Tverska oblast) 1935. prelazi u njene granice. Status grada oblasne subordinacije i posebnog gradskog okruga Tverske oblasti imao je sve do 1990. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 24.522 stanovnika, dok je prema procenama za 2014. grad imao 23.112 stanovnika.[3]

Kretanja broja stanovnika
1897. 1959. 1970. 1979. 1989. 2002. 2010. 2014.
9.450 26.921 30.030 30.638 30.377[4] 28.600[5] 24.522[6] 23.112

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Grad Bežeck nalazi se na deonici železničke linije koja povezuje gradove Bologoje i Ribinsk sa Sonkovom, a kroz grad prolaze drumski pravci R84 i R85 koji povezuju Tver sa Vesjegonskom. Na oko 7 km južno od grada nalazi se vojni aerodrom Dorohovo.

Gradske znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Od brojnih pravoslavnih crkava i manastira koji su kroz istoriju bili simboli grada Bežecka, period sovjetske vladavine preživelo je tek nekoliko od njih. Najstarija danas postojeća građevina u gradu je zvonik Vavedenjskog manastira iz 1682. godine, dok je sama crkva srušena u sovjetsko doba.

Važan religijski i kulturni spomenik je i hram posvećen Vozdviženju Časnog Krsta iz 1704. godine. Crkva je bila zatvorena 1937, a njen rad je obnovljen tek 1991. godine.


Vozdviženjska crkva Bežečka železnička stanica Bežečka teološka škola
Zvonik Vavedenjskog manastira

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Погода на территории Российской Федерации в 2012 году
  2. ^ В Тверской области температура бьет рекорды
  3. ^ Оценка численности постоянного населения Смоленской области на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (7. април 2014)
  4. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  5. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  6. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Bežeck na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Бежецк&oldid=26933869”