Pređi na sadržaj

Beled

Koordinate: 47° 27′ 58″ S; 17° 05′ 49″ I / 47.46609° S; 17.09685° I / 47.46609; 17.09685
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beled
mađ. Beled
Pogled iz vazduha
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionZapadna prekodunavska regija
ŽupanijaĐer-Mošon-Šopron
SrezKapuvar
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2.526[1]
 — gustina99,43 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 27′ 58″ S; 17° 05′ 49″ I / 47.46609° S; 17.09685° I / 47.46609; 17.09685
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina26,47 km2
Beled na karti Mađarske
Beled
Beled
Beled na karti Mađarske
Poštanski broj9343
Pozivni broj(+36) 96
Veb-sajt
http://www.beled.hu/

Beled (mađ. Beled) je grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Đer-Mošon-Šopron (Győr-Moson-Sopron megye). Gradom ga je proglasio predsednik Republike 1. jula 2009. godine. Sa površinom od 2.647 hektara, najmanji je grad u okrugu sa administrativnom površinom, a prema podacima iz 2018. bio je i najmanji po broju stanovnika i broju stanova.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo je dobilo ime po ličnom imenu Belud, uobičajenom u plemenu Osl. Prvi put se pominje u overenim izvorima 1230. godine. Njegovi srednjovekovni vlasnici bile su porodice koje potiču iz porodice Osl: Ostfijak, Čornaijak i Kanižaijak. Godine 1536. pripadao je Nadasdijanima, a od 1681. Esterhazijevima.

Do sela su stigla i turska razaranja 1594. godine, ali je ubrzo nakon toga počelo preseljenje stanovnika. Početkom 17. veka Mozeš Čiraki je stekao veći deo sela i stvorio imanje Čiraki. I plemići bez kmetova, sa pojedinačnim parcelama, počeli su da puštaju korene na rasparčanim plemićkim posedima.

Dana 26. januara 1990. godine, kapetan Robert Rajnhard, tek obučeni iz tipa MiG-21, i pukovnik Ferenc Bako, koji ga je proveravao na ispitu, srušili su se kod Beleda sa MiG-23UB sa 16. stranicom u 5. minutu. let. Obojica su poginula.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011, 87,2% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 0,3% kao Romi, 1,3% kao Nemci i 0,2% kao Rumuni (12,5% se nije izjasnilo, zbog dvojnog državljanstva ukupan broj može biti veći na 100%).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 55,8%, reformisani 0,7%, luterani 16,3%, nedenominacioni 4,1% (22,4% se nije izjasnilo).[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]