Pređi na sadržaj

Beloševac (Kragujevac)

Koordinate: 43° 59′ 08″ S; 20° 55′ 37″ I / 43.98556° S; 20.92694° I / 43.98556; 20.92694
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beloševac
Srpska pravoslavna crkva Svetog velikomučenika Kneza Lazara u Beloševcu
Administrativni podaci
GradKragujevac
Geografske karakteristike
Koordinate43° 59′ 08″ S; 20° 55′ 37″ I / 43.98556° S; 20.92694° I / 43.98556; 20.92694
Beloševac na karti Kragujevca
Beloševac
Beloševac
Beloševac na karti Kragujevca

Beloševac je naziv za predgrađe Kragujevca koje je do 1991. postojalo kao samostalno naselje, dok danas postoji kao mesna zajednica u Kragujevcu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Beloševac se prvi put pominje u Karađorđevom Delovodnom protokolu (1813.), a pominje se i u putopisu iz 1829. pruskog kapetana Otoa Dubislava Pirha.[1]

Prva škola u Beloševcu se otvara 1918. u privatnoj kući, a prva školska zgrada se gradi 1928. godine.[2] Dve godine pre toga, osniva se i FK Pobeda.[3]

Tokom Drugog svetskog rata, Beloševac je imao više učesnika u NOB-u, i ploča sa njihovim imenima, kao i imenima stradalih u ratu se nalazi na osnovnoj školi.[4]

Usled neposredne blizine grada došlo je do velikog populacionog rasta posle Drugog svetskog rata i fizionomskog srastanja sa Kragujevcem, pa je i zvanično ukinut 1991. godine kao samostalno naseljeno mesto i pripojen Kragujevcu. Gradnja stambenih objekata tokom masovnog naseljavanja Beloševca je u tom periodu uglavnom bila bez plana i dozvola.[5]

Teritorija katastarske opštine Beloševac površine 846 ha na kojoj se nalazi atar Beloševca je ušla u sastav novoformiranih katastarskih opština Kragujevac II i Kragujevac III. Naselje od 1971. godine ima status gradskog naselja. Teritorija današnje mesne zajednice Beloševac iznosi 1568 ha i treba voditi računa pri upoređivanju površine i broja stanovnika da mesnoj zajednici Beloševac pripada i naselje Baljkovac.

Krajem devedesetih, sagrađena je i pravoslavna crkva posvećena Knezu Lazaru, a samo finansiranje je obavljeno uglavnom donacijama samih Beloševčana.[6]

Tokom 2017. i 2018. veliku pažnju medija privukla je serija protesta stanovnika Beloševca protiv odluke šumadijskog vladike Jovana da smeni lokalnog beloševačkog sveštenika Sašu Ognjanovića.[6][7][8][9][10]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima:

  • 1948. godine: 1.109 stanovnika
  • 1953. godine: 1.294 stanovnika
  • 1961. godine: 2.172 stanovnika
  • 1971. godine: 4.064 stanovnika
  • 1981. godine: 6.957 stanovnika
  • 1991. godine: 7.209 stanovnika (mesna zajednica)
  • 2002. godine: 7.406 stanovnika (mesna zajednica)
  • 2008. godine: 8.140 stanovnika (mesna zajednica)[11]
Beloševac

Bogomolje[uredi | uredi izvor]

  • Crkva Svetog velikomučenika Kneza Lazara (Beloševac)

Škole[uredi | uredi izvor]

Sportski klubovi[uredi | uredi izvor]

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Poreklo prezimena, selo Beloševac (Pivara - Kragujevac) - Poreklo”. www.poreklo.rs (na jeziku: srpski). 2015-03-22. Pristupljeno 2024-05-04. 
  2. ^ „O ŠKOLI – Osnovna škola ”Dragiša Luković Španac (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-05-04. 
  3. ^ „O klubu - fkpobedabelosevacs jimdo page!”. web.archive.org. 2016-04-08. Arhivirano iz originala 08. 04. 2016. g. Pristupljeno 2024-05-04. 
  4. ^ Marnenrm (2021-08-14), Srpski / srpski: Tabla sa imenima stradalih stanovnika Beloševca i Baljkovca tokom Narodnooslobodilačke borbe, Pristupljeno 2024-05-04 
  5. ^ Trifunović, Veroljub (2020). Vreme kriza : građenje Kragujevca u periodu od 1990. do 2005. godine. Kragujevac: Kragujevac : Ustanova kulture "Koraci" : Udruženje "Kragujevac naš grad". str. 271. ISBN 978-86-81570-02-9. 
  6. ^ a b Kartalović, Brane. „Pobuna vernog naroda u Kragujevcu”. Politika Online. Pristupljeno 2024-05-04. 
  7. ^ RTK (2017-12-20). „RTK | Nastavljeni protesti u Beloševcu” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-04. 
  8. ^ Kartalović, Brane. „Crkveni raskol u Kragujevcu pod budnim okom policije”. Politika Online. Pristupljeno 2024-05-04. 
  9. ^ „Vladika ga odbacio, narod ga ne da”. FEFA (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-04. 
  10. ^ Administrator. „SAOPŠTENjE ZA JAVNOST - Eparhija Šumadijska”. eparhija-sumadijska.org.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-04. 
  11. ^ prospekt Skupštine Grada Kragujevca iz februara 2008. godine